Slovenski medij: "BiH u neizvjesnosti čeka sljedeći potez Milorada Dodika"

Uprkos tome što je smijenjen s pozicije predsjednika RS, nacionalistički političar i dalje vuče sve ključne poteze.

Mjesecima nakon što je Milorad Dodik smijenjen s mjesta predsjednika RS, nad Bosnom i Hercegovinom visi sjena neizvjesnosti. Zemlja se pita šta je čeka nakon novembarskih izbora, na kojima će stanovništvo entiteta sa srpskom većinom izabrati zamjenu za Dodika, a istovremeno se priprema za posljedice najavljenog referenduma o njegovoj smjeni. Nekoliko scenarija je u igri, a stručnjaci i posmatrači upozoravaju da 66-godišnji osuđeni i međunarodno sankcionirani političar neće tek tako odustati od svog utjecaja, piše slovenski portal Delo.

Izricanje presude Miloradu Dodiku na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta izazvalo je uzbuđenje u Bosni i Hercegovini na proljeće, ali je malo toga promijenilo. Dodik je kupio slobodu plaćanjem kazne od 18.000 eura, i iako više zvanično nije predsjednik manjeg od dva entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu, on i dalje vuče sve ključne konce.

"Dodik je možda smijenjen sudskom odlukom, pod velikim pritiskom međunarodnih aktera [...], ali infrastruktura njegove političke moći ostaje netaknuta. Njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i dalje kontrolira ključne poluge moći i na entitetskom nivou i unutar državnih institucija, što mu omogućava da održi utjecaj čak i bez službene pozicije", naglasila je za Delo Nedžma Džananović Miraščija, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Koliko su jake snage kontinuiteta u RS, u konačnici pokazuje Dodikov izbor Siniše Karana za svog nasljednika na čelu entiteta, odnosno kandidata SNSD-a, na prijevremenim predsjedničkim izborima 23. novembra, koje su nadležni organi raspisali nakon što je sud odbio Dodikovu žalbu na odluku o poništenju njegovog mandata. Karan je u septembru preuzeo resor nauke i visokog obrazovanja u neustavnoj vladi Save Minića, koju je Dodik nezakonito imenovao nakon isteka mandata. Većini je poznat po nedavnom vođenju Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom kojeg je zaradio međunarodne sankcije zbog kršenja odredbi Dejtonskog sporazuma.

"Karan nije nova ili neutralna figura, već zvaničnik koji je bio direktno odgovoran za Dodikovo nezakonito prkosenje Ustavnom sudu", objasnila je Nedžma Džananović Miraščija, koja je uvjerena da njegov uspon na predsjedničku poziciju ne bi značio raskid s Dodikovim naslijeđem, "već njegov nastavak pod drugim imenom".

Referendum je i dalje dio plana

Čak i prije nego što je SNSD pristao da kandidira svog kandidata na prijevremenim izborima, Dodikov prvi instinkt bio je da raspiše referendum na kojem bi birači u Republici Srpskoj imali riječ u odlukama koje će protiv njega donijeti "neizabrani stranac" Christian Schmidt, "neustavni" sud Bosne i Hercegovine i Centralna izborna komisija, koja mu je oduzela mandat. Glasanje je prvobitno trebalo da se održi sljedeće sedmice, ali je Dodik te planove za sada odložio. Početkom ovog mjeseca najavio je da će o referendumu prvo raspravljati Narodna skupština RS, a kao novi najvjerovatniji datum za njegovu provedbu spomenuo je 9. januar 2026. godine.

"Prijetnje rukovodstva RS da će organizovati referendume su nešto na šta se Bosna navikla", objasnio je za Delo Harun Išerić, stručnjak za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Sarajevu, naglašavajući da za Dodika i njegove saveznike institucija referenduma nikada nije bila namijenjena demokratskom učešću ili uključivanju građana. "To je prije sredstvo ucjene, političkog nasilja i legitimizacije neustavnih odluka."

Budući da Daytonski ustav zabranjuje RS održavanje referenduma kako ga je zamislio Dodik, izvor je rekao da se očekuje da će Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskoro donijeti privremenu mjeru kojom će blokirati njegovu provedbu. Ako vlasti u RS  ipak istraju u svojim planovima, to bi značajno povećalo pritisak na državne institucije nakon što se odluka suda provede. "Neispunjavanje ove obaveze dodatno bi narušilo povjerenje javnosti u pravosuđe, dok bi svaka neaktivnost visokog predstavnika ili prekid njegovog dejtonskog mandata bila katastrofa za njegov ugled i autoritet u Bosni i Hercegovini", naglasio je Išerić. "Ovo bi bio još jedan korak bliže kraju Daytonskog mirovnog sporazuma i Daytonskog ustava." 

Međunarodna zajednica mora učiniti više

Profesorica Nedžma Džananović Miraščija također je upozorila na neizvjesne posljedice najavljenog referenduma, rekavši da je on prvenstveno alat političke manipulacije kojim Dodik pokušava stvoriti lažni legitimitet za sebe i prikazati se kao žrtvu strane opresije. Na taj način može ponovo uspostaviti političku kontrolu i dominaciju u javnom diskursu, posebno u odsustvu snažnog otpora međunarodne zajednice, predvođene Evropskom unijom.

Uprkos sankcijama koje je Dodiku nametnulo nekoliko država članica EU, uključujući Sloveniju, potonji i dalje uživa relativno široku podršku na nivou EU27, prema riječima sagovornika portala Delo, što se ogleda i u očiglednoj spremnosti Brisela da sarađuje sa svojim saveznicima. "Jedan od rijetkih izuzetaka je Marta Kos , evropska komesarka za proširenje, koja je zauzela snažan i principijelan stav. Ona je prva evropska zvaničnica u više od petnaest godina koja je poslala jasne i nedvosmislene poruke Dodiku i njegovoj mreži", naglasila je politologinja. "Ali čak ni njena intervencija, čini se, nije značajno promijenila širi stav Unije, koja je očigledno spremna da nastavi pregovore sa Dodikovim saradnicima kao da se ništa nije promijenilo."