Schmidt u UN-u: 'Teška vremena za BiH. Međunarodna zajednica mora reagovati bez oklijevanja'

Visoki predstavnik Christian Schmidt u utorak, 6. maja, obratio se Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i predstavio 67. izvještaj generalnom sekretaru UN-a o statusu provedbe mira u Bosni i Hercegovini.

Schmidt je počeo podsjećajući da je za dva dana godišnjica kraja Drugog svjetskog rata, čime je završena Hitlerova agresija. Situacije iz prošlosti, kako je kazao Schmidt, pokazale su da je spriječavanje rata moguće samo na osnovu pravila i reda.

Dejtonskim sporazumom rat u BiH je završen što je utrlo put u zajedničku budućnost, kazao je Schmidt, i podijelio lična iskustva iz BiH.

"Ovih dana mi sve više prilaze građani svih pripadnosti i pitaju mogu li se pobrinuti da opet ovdje ne izbije rat. Ja uvijek govorim da ne vidim opasnost od rata jer niko to ne želi prolaziti. Nažalost, zapaljiva retorika i druge aktivnosti dovode u pitanje ulogu nekih aktera u osiguravanju postojanja BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

Međunarodna zajednica i susjedne države nisu zabilježile takve pokušaje od mog imenovanja. Moja ovlaštenja koje je dao PIC potvrđeno je rezolucijom Vijeća sigurnosti i drugim dokumentima. Dejtonski sporazum nije bio običan pravni dokument. Aneks 4 Ustava BiH je vrlo složen dokument koji bi imao koristi od daljeg demokratskog razvoja", objasnio je Schmidt.

Govoreći o EU putu, kazao je da je premijer Hrvatske Andrej Plenković je iznio svoj stav i zalaganje za evropske integracije BiH.

"Potreba za izmjenom Ustava je jednako evidentna i važna. To se mora osigurati s narodima i legitimno izabranim predstavnicima u BiH. Međunarodna zajednica može pružiti podršku", rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik je podcrtao da su se u prvom kvartalu ove godine uslovi u BiH drastično povećali, ali da on ipak ne vidi indikacije da se radi o sigurnosnoj krizi.

"Sve potiče iz reakcija na presudu Suda BiH u kojoj je osuđen predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik. Nedavni događaji su inicirani tako što je iskorištena prililka. Dodik je nakon presude intenzivirao napade na ustavni poredak i natjerao vlasti RS da usvoje zakone koji brane državnim agencijama da djeluju na području RS. Čak je ukazao na mogućnost secesije. Brzina kojom je nacrt usvojen pokazuje da su ovi postupci i zakoni ranije pripremljeni, a u suprotnosti su s Dejtonom. Radi se o ugrožavanju teritorijalnog integriteta BiH.

Ustavni sud je poništio zakone koje je usvojila NSRS. Radi se o ugrožavanju teritorijalnog integriteta zemlje i ljudi. Institucije moraju reagovati kako bi se spriječio raspad zemlje i nefunkcionalnost. Ovaj razvoj nije nemoguće zaustaviti, ali međunarodna zajednica mora reagovati bez oklijevanja", upozorio je Schmidt.

Govoreći o podršci za Milorada Dodika, Schmidt je naglasio da "Srpska zajednica u BiH nije slijedila nezakonita uputstva Dodika. Zaposleni su trpili pritisak, ali nisu odgovorili i tu vidimo predanost".

Na kraju, visoki predstavnik u BiH je naglasio da se BiH suočava s teškim vremenima te da je Dejton i dalje ostao kao temelj na kojem se treba graditi budućnost BiH.

"Ponovno otvaranje Dejtona dovodi u pitanje mir i prosperitet. To ne znači da ne trebamo razgovarati o nužnim izmjenama. Put uključuje borbu protiv prijetnji", zaključio je Christian Schmidt i ponovio kako nikada nije bilo predviđeno da OHR bude trajna institucija.