Samo u BiH: Izgrađen most na Savi kod Bosanske Gradiške, ali nije pušten u saobraćaj

U Bosanskoj Gradišci sinoć je održana ceremonija završetka radova na mostu preko Save. Ipak, to ne znači i puštanje mosta u saobraćaj, jer Hrvatska nije izgradila pristupne saobraćajnice. Ne zna se ni sudbina graničnog prelaza.

Više od decenije čekalo se na završetak izgradnje mosta na Savi kod Bosanske Gradiške, koji je konačno spojio obale BiH i Hrvatske. Ipak, ako je suditi po dosadašnjoj dinamici, smatraju poznavaoci prilika, saobraćaj neće još dugo biti upostavljen na ovoj dionici. Razlog je što Hrvatska, iako je bilo planirano da se taj posao radi paralelno sa izgradnjom mosta, nije ni počela sa izgradnjom četiri kilometra saobraćajnice, kojom bi se most spojio na auto-put za Zagreb.

Prema informacijama "sa kojima raspolaže", državni ministar saobraćaja BiH, Vojin Mitrović, te saobraćajnice bi mogle biti završene početkom 2024. godine, iako iz Hrvatskih cesta spominju kraj 2024, kao moguć datum završetka radova.

“Ja se iskreno nadam da je ugovor koji je potpisan između Hrvatskih cesta i kompanije Integral biti završen krajem sljedeće godine i da ćemo biti svjedoci pokretanja saobraćaja”, kaže Mitrović.

Most za most

Izgradnja mosta počela je 2019. godine, nakon što je Narodna skupština RS potvrdila veto srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, o zabrani izgradnje Pelješkog mosta, čime su ispunjeni tzv. skriveni uslovi za početak izgradnje mosta na Savi. Uslov je bio raniji dogovor Dodika sa hrvatskskom stranom da se “pusti” izgradnja Pelješkog mosta, što će rezultirati potpisivanjem ugovora o početku izgradnje mosta na Savi.

Kada sve bude završeno, međudržavni most, dužine 462 metra, sa dvije trake u oba smjera imaće karakter brzog puta i biće spona auto-puta Banjaluka-Zagreb. Međutim, BiH traži od EU zajednički granični prelaz sa Hrvatskom na ovom mostu, odakle još nema odgovora. Mitrović nema ni odgovor da li bi se u tom slučaju, paralelno gradio granični prelaz i pristupne saobraćajnice, jer bi se u suprotnom njen završetak, mogao produžiti i na nekoliko godina.

"To pitanje ćete morati uputiti hrvatskoj strani, zaista nemam te detalje", prokomentarisao je Mitrović mogućnost da se paralelno grade pristupna saobraćajnica i granični prelaz.

Odgovor o graničnom prelazu, odnosno da li će on biti zajednički ili će se posebno graditi na hrvatskoj strani što bi produžilo vrijeme završetka radova, nemaju još ni u Hrvatskoj, ali stiže obećanje da će učiniti sve kako bi putnu infrastrukturu završili na vrijeme.

Hrvatsko obećanje

"Obećavamo da ćemo već do kraja godine raspisati konkurs za zadnja tri kilometra, koje ćemo, s obzirom da su manje složena nego druga faza, nastojati izgraditi do kraja 2024. godine", rekao je sinoć (29.7.) na ceremoniji obilježavanja završetka radova na mostu u Bosanskoj Gradišci, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, Josip Škorić.

Dakle, predviđen završetak radova iz perspektive Hrvatske, kasni za godinu dana u odnosu na bh. stranu, pa je u ovom trenutku, smatraju analitičari, teško predvidjeti mogući datum puštanja u saobraćaj ove dionice puta.

Novinarka Bloomberg Adrije, multiplatformske mreže za poslovne vijesti, Svjetlana Šurlan kaže da će most preko Save omogućiti brži protok ljudi i robe, što će svakako podstaći privredni razvoj u BiH.

"Međutim, završetkom izgradnje mosta, koji je značajan za povezivanje BiH sa Hrvatskom i mrežom puteva u Europskoj uniji, još nije postignut taj cilj. Građani i privrednici moraće još da sačekaju na brži, sigurniji i lakši put ka EU, o čemu je Bloomberg Adrija pisala. Osnovni razlog za to je nezavršena pristupna saobraćajnica sa hrvatske strane, a kada će ona biti u funkciji nije poznato. Uoči ceremonije povodom završetka mosta licitiralo se različitim datumima", ističe Šurlanova.

"Prebijanje" vitalnih interesa

Ona podsjeća na vezu nedavno otvorenog Pelješkog mosta i mosta na Savi te da su oba označena kao "vitalni interes RS" još 2019. godine kada je BiH pokušala da ospori gradnju Pelješkog mosta. RS je to spriječila u institucijama BiH jer je Milorad Dodik smatrao da će Hrvatska kao kontra mjeru blokirati izgradnju mosta na Savi.

U vrijeme održavanja sjednice Predsjedništva BiH 2019. godine, na kojoj je Dodik uložio veto na odluku druga dva člana Željka Komšića i Šefika Džaferovića, u Zagrebu je potpisan ugovor sa izvođačima radova za izgradnju mosta u Bosanskoj Gradišci. Nakon toga, Narodna skupština RS, prihvatila je Dodkov zahtjev o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa, čime je odluka Predsjedništva oborena i time otklonjena i posljednja prepreka za izgradnju Pelješkog mosta. Ali i mosta na Savi u Bosanskoj Gradišci. Tri godine kasnije, Dodik, koji je praktično kroz uslov sa Hrvatskom i davanjem zelenog svjetla za Pelješki most kroz Neumski zaliv, omogućio početak izgradnje, kaže da je ovim ostvaren san mnogih generacija.

"Za godinu dana, ovdje će teći rijeke automobila, mnogo ljudi, robe koji će ovuda prolaziti. I to će biti jedna nova dimenzija komunikacije, ne samo sa Hrvatskom nego i sa EU, ali to će biti i civilizacijski doprinos razvoju ovog kraja", rekao je Dodik.

"Most na Savi u svakom slučaju je značajan i neophodno je da što prije bude u funkciji, pogotovo kada se uzme u obzir podatak da su zemlje Europske unije najznačajniji partneri u robnoj razmjeni BiH koja bi se, otvaranjem mosta, novog graničnog prelaza i carinskih trerminala, mogla uvećati. Naša analiza pokazala je da je među članicama EU obim robne razmjene BiH najveći sa Hrvatskom i samo u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 3,7 milijardi KM", naglašava Šurlanova, podsjećajući i na vrijednost gradnje mosta u iznosu od 19,54 miliona evra, za šta je odobren grant Evropske komisije, putem Investicionog okvira za zapadni Balkan, u iznosu od 6,8 miliona evra.