Kako je tekla rasprava o budžetu u Predstavničkom domu: U fokusu BHRT i plate državnim službenicima

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatra, po hitnom postupku, Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu.

Poslanik Nihad Omerović (NiP) je prilikom diskusije o predloženom budžetu, kazao da su utemeljene kritike zašto danas, ovako kasno, razmatraju budžet institucija za 2026. godinu, "i za to zaista ima malo objektivnih razloga“.

"Trebali smo to učiniti davno ranije, kako bi i budžetski korisnici, posebno zaposlenici institucija, imali efektivne nove uvećane osnovice i samim tim uvećane plaće", kazao je Omerović.

Po njegovim riječima, pozitivne strane predloženog teksta budžeta su bitna povećanja za bruto plate i naknade zaposlenih, gdje je u odnosu na prošlu godinu došlo do povećanja za 90 miliona, a ukupan iznos po toj poziciji je 956 miliona KM.

"To smatram najboljom karakteristikom i najboljom finansijskom vrijednošću predloženog budžeta. Pozitivan trend i rast su također imale temeljne institucije, temeljni budžetski korisnici, temeljna ministarstva, mada su sva bitna na svoj način", kazao je Omerović.

Naveo je da ono što ga, temeljem argumenata, jako kritički odnosi prema predloženom materijalu budžeta za 2026. godinu, je ponovno neuvrštavanje BHRT-a sa finansijskom pozicijom, ne za javnu unutarnju potrošnju, nego za finansijsku konsolidaciju temeljnog medijskog servisa države Bosne i Hercegovine.

Istakuno je da je BHRT krovni medijski servis koji je puno više od medijskog servisa.

"To nije javno preduzeće, to nije potrošački servis, to je institucija koja odražava kulturni, politički, informativni i državotvorni karakter ove države", kazao je Omerović.

Poslanica Rejhana Dervišević (SDP BiH) je kazala da će glasati za budžet kao što je glasala i ranijih godina i kao što je glasao Klub Socijaldemokratske partije.

"Kao članica Komisije za finansije i budžet, želim skrenuti pažnju na jednu stavku koja se odnosi na kapitalna ulaganja Službe za poslove sa strancima. Naime, za potrebe kupovine terenskih centara u Livnu, Bijeljini i Travniku planirana su sredstva u ukupnom iznosu od šest miliona, dakle po dva miliona za svaki od ovih objekata. S obzirom da smo u ovom mandatu već imali burne i opravdane rasprave o netransparentnim kupovinama zgrada za državne institucije, smatram da ne smijemo dozvoliti ponavljanje istih grešaka i paušalno trošenje novca građana", navela je Dervišević.

Pitala je predlagača na osnovu kojih analiza, procjena i kriterija je utvrđen identičan iznos za ova tri grada. Da li su prije planiranja sredstava izrađene studije opravdanosti tržišne vrijednosti nekretnina i isto tako analize isplativosti kupovine, jesu li dostavljene u Ministarstvo finansija? Da li se pri planiranju vodilo računa o realnim cijenama nekretnina i građevinskog zemljišta koje su evidentno različite u Livnu, Bijeljini i Travniku? Je li se vodilo računa o broju zaposlenih u ovim terenskim centrima i stvarnom obimu posla i potreba na terenu – pitanja su koja je postavila Dervišević.

Po njenim riječima, ovakvo šablonsko planiranje budžeta može i možda i budi sumnju da se sredstva ne alociraju prema stvarnim potrebama, već prema nekim drugim netransparentnim kriterijumima.

Poslanik Albin Muslić (SDP BiH) smatra da je dobro da su konačno dobili tekst budžeta za 2026. godinu, uz napomenu da na današnji dan Parlamentarna skupština kasni tačno osam mjeseci i 20 dana, ili 263 dana.

"Dobra je stvar da ima mogućnost retroaktivne isplate ove razlike plata zaposlenicima koji plate i naknade primaju iz budžeta institucija BiH", naveo je Muslić.

Kazao je da je za njega prihvatljivo da je povećan budžet za Ministarstvo odbrane BiH u iznosu od 50-ak miliona KM, potpuno je prihvatljivo povećanje budžetskih stavki Graničnoj policiji u iznosu od više od devet miliona KM, potpuno prihvatljivo povećanje budžetskih sredstava Upravi za indirektno oporezivanje od nekih 20 miliona KM, potpuno prihvatljivo povećanje sredstava za Memorijalni centar Srebrenica Potočari u iznosu od 153.000 KM i potpuno prihvatljivo povećanje plata i naknada za zaposlene koji primaju plate i naknade iz budžeta BiH u iznosu od nekih 92 miliona KM.

"Mislim da u svim ovim povećanjima treba da razmišljamo i o pitanju, između ostalog, stanja naših graničnih prijelaza. Jedno od pitanja je opet kadrovska nepopunjenost graničnih prijelaza", kazao je Muslić.

Poslanik Jasmin Emrić (NES-Za nove generacije) je kazao da se od Predstavničkog doma traži da prijedlog zakona o budžetu institucija BiH razmatra po hitnom postupku, na hitnoj sjednici, što je apsurd.

Naveo je da ne vidi smisao da Predstavnički dom na ovakav način razmatra prijedlog budžeta za 2026. godinu.

"Jer ako ne možemo ništa promijeniti, ako ne možemo ni na koji način utjecati na ovaj najvažniji finansijski dokument, budući da nema amandmanske faze, onda samo bespotrebno komentiramo i trošimo vrijeme", kazao je Emrić.

Dodao je da je sve već određeno u budžetu, "i ovaj uvaženi dom je protočni bojler želja, volje i politike Vijeća ministara BiH".

"Oni su ugradili u ovaj budžet ono što je njima odgovaralo i ono što pogoduje njihovim interesima", smatra Emrić.

Poslanik Midhat Čaušević (SDA) je kazao da je ovaj budžet usvojen jednoglasno na Vijeću ministara BiH, a zatim i na Predsjedništvu BiH.

"Zastupnici iz pozicije su mogli, preko svojih ministara, sigurno uticati na ono što je struktura budžeta, uključujući i rješavanje problema BHRT-a", kazao je Čaušević.

Po njegovim riječima, ovaj budžet je jedan administrativni dokument koji će zadovoljiti potrebe administracije, "a u isto vrijeme će država u svim onim njenim segmentima jačanja njenog subjektiviteta, integriteta, rada njenih institucija ostati uskraćena".

Poslanica Mia Karamehić Abazović (Naša stranka) je kazala da je loše to što budžet u Parlament BiH dolazi sa zakašnjenjem, odnosno mimo rokova koji su predviđeni u Zakonu o finansiranju institucija BiH.

Po njenim riječima, to nije pitanje samo Predsjedništva BiH, to je pitanje činjenice da je nacrt upućen Vijeću ministara iz Ministarstva finansija prekasno, kršeći zakonske rokove.

"Još neke negativne stvari su, na primjer, činjenica da Ministarstvo za ljudska prava ima pet miliona manji budžet nego što ga je imalo. Još neke negativne činjenice su da Komisija za koncesije BiH, tijelo koje ne radi dugi niz godina, dobiva povećanje od 101.000 KM, dakle od 7,3 posto. Dakle, tijelo koje ne funkcioniše, kojem je mandat završen, a nismo izabrali nove članove te komisije, znači nešto što ne radi dobija povećanje od 7,3 posto", kazala je Karamehić-Abazović.

Kao pozitivne stvari u predloženom budžetu, navela je uvećanje sredstava Ministarstvu odbrane, Ministarstvu sigurnosti...

"Budžet je porastao i Ministarstvu civilnih poslova, koje je u ovom mandatu uradilo jako dobar posao dovodeći  BiH u programe poput EU4Health i radeći mnogo na donorskom programu u BiH, zajedno sa mnogo drugih stvari koje su pokrenute. Gorak je okus kada govorimo o graničnim prelazima i Upravi za indirektno oporezivanje", navela je Karamehić-Abazović.

Poslanik Šemsudin Mehmedović (Mješoviti klub poslanika) je kazao da jedini razlog za podršku ovom budžetu može biti socijalni aspekt, a to je da konačno zaposlenici, policajci, vojnici dobiju tu svoju zasluženu povećanu plaću.

"Sve drugo možemo pričati bajke i priče, i BHRT i institucije kulture, koje nakon dugog niza godina nemamo u budžetu. Ako i po čemu ova parlamentarna većina bude zapamćena, bit će zapamćena po početku gašenja BHRT-a i gašenja institucija kulture", kazao je Mehmedović.

Poslanička rasprava o predloženom budžetu je okončana, nakon čega je uslijedilo glasanje, o čemu više možete čitati OVDJE.