Radna grupa za BiH: "Schmidt treba da se povuče iz sudjelovanja u predmetu Kovačević"

Grupa Bosanaca i Hercegovaca i Amerikanaca porijeklom iz BiH pod nazivom "Radna grupa za BiH", koja okuplja bh. i strane intelektualce i aktiviste, uputila je pismo pomoćniku državnog sekretara SAD-a za Europu i Euroaziju Jamesu O'Brienu kao reakciju na, kako su naveli, djelovanje visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta u vezi s presudom u "predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine".

"Mi, Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu, koju čine osobe koje su preživjele genocid i zagovornici, formalno Vas molimo da obratite pažnju na nedavne poteze Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH. Schmidt je intervenisao, uz navodnu podršku američkog ambasadora u BiH, što je bio neprimjeren pokušaj da se poništi odluka Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu 'Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'", navode članovi ove grupe u pismu upućenom O'Brienu.

Napominju da je u predmetu Kovačević Sud utvrdio da zbog "kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova", podnosilac žalbe ne može glasati za kandidata po svom izboru za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH. Ova ograničenja predstavljaju ''diskriminatorno postupanje u suprotnosti sa Članom 1., Protokola 12":

"Sud je utvrdio da postojeći izborni sistem u BiH jača 'etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski sistem'. Predmet Kovačević se tiče ostvarivanja prava na glasanje kao stuba demokratije", poručuju iz Radne grupe za BiH te podvlače da je presuda u predmetu Kovačević u skladu s prethodnim nalazima Suda "da su Ustavom BiH kršena temeljna ljudska prava zacrtana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima“.

Članovi Radne grupe u pismu u koji je Fena imala uvid, naglašavaju da Ustav BiH daje pravo kandidovanja za najvišu političku funkciju u zemlji isključivo pripadnicima tri konstitutivna naroda - Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. U predmetu Sejdić-Finci protiv BiH, Sud je utvrdio da je uskraćivanje prava Roma i Jevreja da se kandiduju na izborima za te funkcije "diskriminatorsko" i predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Sud je obrazložio da, iako se koncept "konstitutivnih naroda" možda činio neophodnim za okončanje brutalnog sukoba obilježenog genocidom, "diskriminacija temeljena isključivo na rasnoj pripadnosti osobe objektivno se ne može opravdati u današnjem demokratskom društvu".

Slično tome, kako podsjećaju iz Radne grupe, ako se neko ne izjasni kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda, nema pravo kandidovanja na izborima za navedene dužnosti.

U predmetu Zornić protiv BiH, Sud je također presudio da je takva nepodobnost diskriminirajuća. Sud je, podvlače iz Radne grupe, insistirao da "nakon više od osamnaest godina od završetka tragičnog sukoba više ne može postojati nijedan razlog za zadržavanje osporenih ustavnih odredbi". Sud je očekivao da će se demokratski dogovori postići bez daljnjeg odgađanja te je insistirao na tome da se svaki građanin BiH ima pravo kandidovati na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda bez diskriminacije na temelju etničke pripadnosti.

"S obzirom na dosljednu prirodu ovih presuda, predlažemo da visoki predstavnik, umjesto da intervenira u nastojanju da ospori presudu u predmetu Kovačević, treba provoditi presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se unaprijedili ljudska prava, demokratija i vladavina prava u BiH. Neprovođenje presuda Suda ne samo da odgađa potrebne demokratske i ustavne reforme, već isto tako udovoljava etnonacionalističkim interesima i jača etničke podjele koje bi mogle dovesti do budućih sukoba", upozoravaju iz Radne grupe.

Apeluju na Sjedinjene Američke Države da podrže očekivanja Europskog suda za ljudska prava da BiH pređe u demokratsko društvo u kojem se poštuju ljudska prava i vladavina zakona. Takve demokratske i ustavne reforme su, kako ocjenjuju, neophodne za pristupanje BiH Europskoj uniji.

"U tom smislu, bilo bi važno da Sjedinjene Američke Države kao članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, ali i ostale članice Upravnog odbora savjetuju visokog predstavnika da se povuče iz sudjelovanja u predmetu Kovačević protiv BiH – poručili su iz Radne grupe za BiH.

Evropski sud za ljudska prava je 29. augusta 2023. godine donio presudu u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na pravo glasa građana BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici "konstitutivnog naroda" u BiH na parlamentarnim i predsjedničkim izborima na državnom nivou.

Kovačević se Europskom sudu za ljudska prava u Strasborgu žalio navodeći da mu je ugroženo aktivno biračko pravo jer kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.

Sud je presudio da su prava Slavena Kovačevića prekršena.

Zahtjev za preispitivanje presude BiH je podnijela tom sudu 5. oktobra prošle godine, a žalbu su uputile vršiteljice dužnosti agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić i Jelena Cvijetić. Veliko vijeće to suda će odlučivati o žalbi BiH kada će biti donesena i konačna odluka.