Prvi u regiji: po visini plata i po neradu

„Šta reći o zemlji u kojoj je uspostava vlasti, 16 mjeseci nakon provedenih izbora, događaj godine“, otvorila je prezentaciju Majda Behrem Stojanov, glasnovornica CCI-a te upozorila kako smo skloni zaboraviti i oprostiti još jednu godinu života koju su nam ukrali, a zbog detalja koji slijede, društvo bi o tome trebalo ozbiljnije polemisati.

Nefukcionalni i ovisni

„BiH je država sa nefunkcionalnim Ustavom; država bez državne imovine, a izražene korupcije, bez finansijske zaštite najugroženijih stanovnika, a, istovremeno, finansijski ovisna o međunarodnim subjektima“, glasio je dio prezentacije glasnogovornice Centara, a iz CCI-a su nas podsjetili i da obećanja, data pred izbore 2010, još uvijek stoje neispunjena.

Potom je Denis Telić, konsultant CCI-a za nadzor nad Vijećem ministara predstavio rad ove institucije koja je u 2011. radila bez budžeta, programa rada, a rezultat njihovog godišnjeg uspjeha mjeri se u deset realizovanih mjera i 25 usvojenih zakona – od tog broja samo su četiri zakona bila nova, sve ostalo su izmjene postojećih propisa.

Usporedbe radi, u istom periodu Vlada susjedne Crne Gore je utvrdila 151 zakon ili šest puta više od bh. vlasti; Srbija je u 2011. Utvrdila 211 zakona ili 8,5 puta više od BiH, a Hrvatska je vlada usvojila deset puta više zakona (257 zakona).

„U prošloj godini tri ministarstva: vanjskih poslova, odbrane i za ljudska prava i izbjeglice, nisu predložili niti jedan jedini zakon. Ministarstvo pravde radilo je najviše, ali od osam zakona koji su bili pripremljeni, Parlament usvaja samo jedan, dok ih pet dobija odbijenicu; Telić je otkrio i kako je prošli mandat Vijeća ministara BiH ukupno utvrdilo 219 različitih zakona, što je manje od broja zakona koji u jednoj godini usvoji Hrvatska.

On je naglasio kako se za plate članova Vijeća ministara u tom mandatu dalo minimum tri miliona maraka oličenih u neto plate, regrese, te naknade za odvojeni život i topli obrok. U ovu cifru nisu uračunate druge naplaćene benecije poput dnevnica, korištenja vozila, telefona, prezentacija...

No, ni Vijeće ministara ne može 'opepeliti' zaradama koje inkasiraju bh. parlamentarci. Prema riječima Ivice Ćavara, konsultanta koji je nadgledao rad Parlamenta BiH, prosječna mjesečna plata jednog parlamentarca iznosi 6,072 KM. Uračunamo li u to regres, dnevnice, naknade za rad u ad-hoc komisijama, doznamo kako bh. parlamentarac u mjesecu zaradi između (minimum) pet i sedam hiljada maraka.

„Ovim dođemo do računice koja nam kaže da oni, 'bolje plaćeni' parlamentarci mogu za četiri godine mandata zaraditi više od 300,000 KM – zaposlenici sa platom od oko 800 KM, koliko je prosjek u BiH, ovaj iznos mogu zaraditi tek za nekih 30-ak godina“, podvukao je Ćavar.

Obaramo, ne usvajamo

On je nastavio sa računicom, pa je okupljenim novinarima predočio podatke prema kojima je u prošloj godini Parlament usvojio 12 zakona, pritom nijedan temeljni - radilo se samo o dopunama već izrađenih akata. U istom periodu, Hrvatski je Sabor usvojio 233 zakona, srbijanska Narodna skupština 206. Istovremeno, naša skupština odbila je 15 zakona.

Ćavar je izračunao da su u prošloj godini bh. parlamentarci radili ukupno 31,5 osmosatni radni dan. On je izračunao da 'cijena' jedne plenarne sjednice iznosi 130,000 KM, a cijena jednog usvojenog zakona nevjerovatnih 295,000 KM.

I dalje su prvi, kazao je Ćavar, po pitanju visine plaća, a posljednji po obimu rada u Evropi. Štaviše, dodao je on, ovim tempom usvajanja zakona, imajući u vidu da je uslov, koji nam Evropa postavlja pred ulazak težak nekoliko hiljada propisa, u Uniju evropskih država ući ćemo - nikad.

Također, predstavnici CCI-a govorili su o problemu entitetskog glasanja i činjenici da je u proteklom mandatu Parlamenta, 80 posto zakona palo zbog negativnog glasanja delegata iz RS-a; podsjetili su i na nedostatke Izbornog zakona koji nema odredbe o rokovima za formiranje vlasti čime se dozvoljava da zemlja provede 16 mjeseci nakon izbora bez nove državne vlade.