Sprovedeno istraživanje o obrazovanju u Europi: Evo gdje je Bosna i Hercegovina

Obrazovanje je jedan od najvažnijih faktora za pronalaženje dobrog posla i resursa za život. 

Odrasla populacija u Europi ima najveći broj ljudi sa tercijarnom edukacijom koja predstavlja najviši stepen obrazovanja. Udio stanovništva sa visokim obrazovanjem veći je u nordijskim i baltičkim zemljama, pri čemu su iz statističkog broja žene općenito najobrazovanije. 

U prosjeku, skoro jedna trećina odraslih u dobi od 25-74 godine u Europskoj uniji, ima diplomu visokog obrazovanja, uključujući javne i privatne univerzitete, fakultete, institute za obuku i stručne škole, kako prenosi Euronews. 

Prema podacima, stanovništvo sa nižim stepenom obrazovanja, iznosilo je 40 % u četiri zemlje Europske unije, dok je u zemljama kandidatima za EU zabilježen manji udio stanovništva sa visokim obrazovanjem. 

Najgore "rezultate" imala je Turska, gdje je najveći udio stanovništva sa niskim obrazovanjem, te je dvije trećine stanovništva (61,8 posto) imalo manje od srednjeg obrazovanja. U državama Europske unije, ova brojka je bila ispod 40 posto u četiri zemlje: Portugalu, Italiji, Malti i Španiji. 

U zemljama regiona, zabilježeno je da u Hrvatskoj, koja je članica Europske unije, udio populacije koja je završila visoko obrazovanje iznosi oko 23 posto, a sa niskim stepenom edukacije oko 15 posto ispitanika. Najveći udio stanovnika je sa srednjim stepenom obrazovanja, odnosno, završenom srednjom školom.

Situacija u Srbiji je slična, te udio ispitanika sa niskim stupnjem obrazovanja je malo veći, oko 20 posto, a na srednje obrazovanje udio populacije iznosi oko 50 posto, dok na visoko obrazovanje govorimo o 23 postotka ukupne populacije ispitanika. U drugim državama Zapadnog Balkana i Turske, Crna gora ima najveći udio stanovništva od 20-24 godine da je završilo neki vid višeg srednjeg obrazovanja, sa statistikom od skoro 90 posto ispitanika, dok najmanji broj ima Albanija sa oko 50 posto ispitanika, kako navodi Eurostat.

A Bosna i Hercegovina?

U Bosni i Hercegovini, situacija sa obrazovanjem na ukupnom udjelu populacije, prema oficijalnom rangiranju na primarno, sekundarno i tercijarno obrazovanje, govori o padu upisanih učenika/ica, te studenata/ica u obrazovne institucije.

Prema podacima Europske Komisije, Bosna i Hercegovina je zabilježila značajan pad učenika/ica koji pohađaju srednje obrazovanje, te se pretpostavlja da je od 2018. do 2021. godine, zabilježen pad od 6 posto. 

Prema podacima iz 2022. godine, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine navodi da je u Bosni i Hercegovini zabilježen udio populacije oko 3 posto koji su napustili obrazovanje od 18-24 godine života. Na visoko obrazovanje, statistika udjela populacije iznosi oko 28 posto, dok cjeloživotno obrazovanje i udio populacije iznosi oko 1,8 posto. 

Razlika između 2021. i 2022 godine, po broju upisanih studenata/ica iznosi oko 8 posto, što je značajan pad u odnosu na prethodne godine. 

Uzroci za ovo su mnogobrojni, a bosanskohercegovačko društvo, u zavisnosti od različitih socio-ekonomskih faktora, se odlučuje da nakon zakonom propisanog osnovnog i srednjeg obrazovanja nastavi sa visokom edukacijom. Neusklađenost propisa obrazovanja, te brojni drugi faktori kao nedostatak provjere znanja - PISA testovi, doprinose razvoju slabe edukacije, te tako direktno utiču na razvoj i napredovanje Bosne i Hercegovine kao zemlje koja ima dobar radni kapital, ali i mogućnosti rada nakon zaposlenja.