Prof. Hadžidedić o Schmidtovom saslušanju: Zašto se prešućuje rušenje ustavnog poretka BiH?

Prof. dr. Zlatko Hadžidedić, ugledni bh. politolog, ekspert za međunarodne odnose i univerzitetski profesor u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba komentirao je obraćanje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta pred Odborom za vanjske poslove pri britanskom parlamentu. 

Ocjene iznesene tokom ovog saslušanja u značajnoj mjeri su negativno ocijenjene u bh. javnosti, a iznesene su i tvrdnje o otvorenim lažima šefa OHR-a.

Podrška Velike Britanije i SAD-a

Polazeći od činjenice da su odluke koje je Schmidt nametnuo 2. oktobra 2022. imale snažnu podršku samo dvije države, ističe prof. Hadžidedić, Velike Britanije i Sjedinjenih Država, a da se od njih već sljedećeg dana ogradila i Evropska komisija (EK), "postoje dovoljni razlozi da pretpostavimo da je Schmidt zapravo pozvan pred Komitet za vanjske poslove britanskog Parlamenta da ojača svoju uveliko oslabljenu političku poziciju". 

"Toj pretpostavci ide u prilog i činjenica da je ovo 'saslušanje' organizirano u formi javnog nastupa, za razliku od saslušanja koje je pred Evropskim parlamentom održano iza zatvorenih vrata. Ipak, ono što definitivno svjedoči u prilog teze da su odluke od 2. oktobra zapravo bile kreirane od strane diplomatskih predstavnika Britanije i SAD u Bosni i Hercegovini, a da je Schmidt bio samo njihov formalni donosilac, jeste činjenica da Schmidt prilikom nastupa u britanskom Parlamentu nije niti jednom upitan o pravnom skandalu koji je tim odlukama načinjen, a to je izlazak izvan pravnih okvira koji su Visokom predstavniku dodijeljeni u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma: prema Aneksu 10, Visoki predstavnik nema pravo na izmjene ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, nego samo pravo na implementaciju i nadzor nad implementacijom odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma; upuštanjem u izmjene ustavnog poretka, Schmidt je narušio ne samo Aneks 10, nego doveo u pitanje cjelokupan Dejtonski mirovni sporazum, a time i čitav pravni poredak u Bosni i Hercegovini, uključujući i svoj vlastiti pravni položaj", istakao je profesor Hadžidedić. 

On je primijetio da tokom Schmidtovog nastupa u britanskom Parlamentu ovo ključno pravno pitanje nije postavljeno!

 "Štaviše, pitanja koja su postavljana nisu ni bila pravnog karaktera, te se njihov smisao svodio samo na to da li su mjere od 2. oktobra imale pozitivan ili negativan politički efekat na situaciju u Bosni i Hercegovini. S obzirom da niti jednom nije postavljeno ključno pitanje o Schmidtovom rušenju Aneksa 10, Dejtonskog mirovnog sporazuma i cjelokupnog pravnog poretka u Bosni i Hercegovini, a da su sva pitanja imala za cilj da utvrde da li su odluke od 2. oktobra imale pozitivan ili negativan politički efekat, očito je da je Komitet za vanjske poslove britanskog Parlamenta namjerno zaobišao ovo najvažnije pravno pitanje, a to je pitanje Schmidtovog rušenja pravnog poretka u Bosni i Hercegovini, te da je postavljanjem pitanja o pozitivnim ili negativnim političkim efektima njegovih odluka nastojao da ovo ključno pravno pitanje relativizira, i da na taj način ublaži optužbe na Schmidtov račun", smatra profesor Hadžidedić. 

(Ne)ustavnost Schmidtovih odluka

Upozorio je, također, na činjenicu da se istovjetno ponašaju i gotovo svi politički akteri u Bosni i Hercegovini, od SDA do članova tzv. 'Osmorke', uz izuzetak Demokratske fronte i Željka Komšića, koji su uputili apelaciju Ustavnom sudu kojom se postavlja pitanje (ne)ustavnosti Schmidtovih odluka. 

"Svi ostali politički akteri zaobilaze ovo najznačajnije pitanje, pitanje Schmidtovog rušenja pravnog poretka u Bosni i Hercegovini i Dejtonskog mirovnog sporazuma, a postavljaju samo pitanja o pozitivnim ili negativnim političkim efektima ovih odluka, te posljedicama koje ove odluke imaju na njihov vlastiti položaj. Treba naglasiti da se na ovu apelaciju oglušio i sam Ustavni sud, te izbjegao donošenje presude, koja bi nesumnjivo morala da  vodi u pravcu poništenja Schmidtovih odluka. Stoga valja zaključiti da su u rušenju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, pored samog Schmidta, učešće nesumnjivo imali i predstavnici Velike Britanije i SAD, kao i navedeni politički akteri u samoj Bosni i Hercegovini, koji su od 2. oktobra do danas svi svjesno zaobilazili ovo pitanje, iako su bili upozoravani na ovu pravnu činjenicu od strane nekolicine pravnih i političkih stručnjaka", zaključio je profesor Hadžidedić.