Prof. dr Aida Pilav: Velika potražnja za vakcinom protiv gripe

Dolazak jeseni u vrijeme pandemije izaziva dodatni strah kod građana, a različita mišljenja i spekulacije kod stručnjaka i zdravstvenih vlasti. Koronavirus je još uvijek, iako se krajem prošle godine pojavio u kineskom Wuhanu, nepoznanica. Radi se na razvoju vakcine koja još uvijek nije gotova i nije sigurno da li će i biti do kraja ove godine.

Prof. dr. Aida Pilav, predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo za praćenje i analizu situacije izazvane novim koronavirusom, smatra da trebamo naučiti živjeti s koronavirusom uz poštivanje epidemioloških mjera zdravstvenih vlasti.

"Koronavirus je nama još uvijek nepoznanica, ali je nešto na šta smo se nekako navikli. Mi iz septembra idemo u sezonsku gripu gdje će akutnih respiratornih infekcija biti sve više, gdje će ljudi biti više uznemireni i sigurno ćemo pojačati call centre. Međutim, moramo pojačati informisanje ljudi unutar njihovih institucija, radnih mjesta, unutar škola, fakulteta...Ovo nije momentalna situacija nego život koji teče", istakla je Pilav.

Kako je kazala, cijeli svijet i Svjetska zdravstvena organizacija nešto očekuju, međutim, "pitanje je koliko smo mi spremni za to što očekujemo".

"Jako je važna informacija, edukacija i komunikacija. Ono što su zemlje uradile jeste nabavka vakcine protiv sezonske gripe. Sada je velika potražnja za vakcinom protiv sezonske gripe i ja se nadam da ćemo mi uspjeti da dobijemo dovoljne količine", naglasila je Pilav.

Vakcinacija protiv sezonske gripe nije nešto novo, dakle, to je kantonalni program i ona nije obavezna.

"Ovaj besplatni dio, što nabavlja država, to redovno ide za zdravstvene radnike, oni moraju biti vakcinisani, jer su prva linija. Rizične grupe su nam stari ljudi s kardio-vaskularnim oboljenjima, dijabetisom... Ove godine trebamo ići i prema uposlenicima u socijalnim ustanovama, dakle, uposlenicima staračkih domova i naravno štićenicima tih ustanova. To su prvi prioriteti koje mi moramo zadovoljiti", mišljenja je Pilav.

Kada je u pitanju vakcina protiv koronavirusa, BiH je u programu za nabavku vakcine protiv smrtonosnog virusa. Nabavku provode entitetska ministarstva zdravstva u koordinaciji s Ministarstvom civilnih poslova BiH.

Epidemija se prati, ona je sada u nekom platou, iako je broj novozaraženih i dalje visok.

"Ako bi to krenulo prema gore, mi idemo sa setom mjera koje će sigurno biti restriktivne. To će se najviše vidjeti na mjestima tzv. socijalnog okupljanja. Odmah ćemo ići prema školama, prema preporukama za online rad gdje god poslodavac može da organizuje", pojasnila je Pilav.

Kako razlikovati gripu od koronavirusa

Sezona gripe znači sezonu jeseni, hladnijeg vremena kada će se manje provjetravati prostorije u kojima boravimo, kada ćemo manje biti na otvorenom, kada ćemo više biti u zatvorenim prostorima.

"S aspekta kliničke slike, vidjet ćemo šta će se desiti i koliko ćemo mi u jednom trenutku moći razlikovati da li je to akutni respiratorni simptom izazvan cirkulacijom virusa sezonske gripe ili se radi o koroni. Vidjet ćemo kako će korespondirati te dvije kliničke slike", izjavila je Pilav.

Smatra da je sve nepoznanica i sve je na nivou špekulacije i kalkulacije.

"Sada će se sezonska gripa susresti s koronom. Šta se tu može desiti, mi to ne znamo. Mi samo možemo prevenirati na način koji je nama moguć, a to je vakcinacija protiv sezonske gripe i jačanje javno-zdravstvenih mjera. Ono što je sigurno jeste da je martu i aprilu nije bila velika aktivnost sezonske gripe u KS-u, međutim, mi smo tada bili u lockdownu. Za zdravstveni sistem jako je važno u narednom periodu da imamo redovan protok informacija. Da se na dnevnoj osnovi prati stanje akutnog respiratornog simptoma. Virus će neki biti. Samo blagovremena informacija i dobar protok informacija nama može biti uvod da blagovremeno donesemo dobru mjeru", pojasnila je Pilav.

Osvrnula se i na novu školsku godinu i modele koji se primjenjuju s tim u vezi.

"Što se tiče modela škole, i Evropa luta u tim modelima. Sve je to još uvijek nepoznanica i mi, kao civilizacija, nismo našli pravi model. Ja sam bila za to da djeca krenu u školu, djeca se moraju socijalizirati. To je jako važno za njihov rani rast i razvoj. Nama je važno preplivati ovu jesen, jer ako se nešto teško može desiti po pitanju tih virusa i viroza jeste jesen. Mi smo na malom prostoru i vrlo brzo možemo reagovati u trenutku ako se nešto desi, da pređemo na neku drugu platformu. U narednom periodu moramo, država kroz tu jesen mora dati značajniji koordinacioni odgovor", kazala je Pilav.

Nedostatak aktivnih planova pripravnosti

Osvrnula se i na ono što je moglo, a nije učinjeno u vrijeme pandemije u KS-u.

"Osam godina sam radila u Federalnom ministarstva zdravstva kao pomoćnik u sektoru za javno zdravstvo. Prva pandemija sa kojom sam se susrela bila je pandemija A(H1N1). Tada je napravljen krizni plan pripravnosti, konceptualni okvir za cijelu BiH. To je bio jako dobro razvijen plan koji je bio distrubuiran s nivoa države na oba entiteta, s nivoa Federacije BiH na sve kantone", kazala je ona.

Onda se našla na poziciji direktorice Zavoda za javno zdravstvo.

"I pitala sam gdje je pandemijski plan pripravnosti. Imali smo spreman plan, a kada imate spreman plan onda ste spremni u svakom momentu. Ovo treba biti naučena lekcija za naredne periode. Sigurno je da mi zbog svih ovih klimatskih promjena i svih dešavanja na planeti, za tri do pet godina imamo novu pandemiju. Neku novu mutaciju virusa i neki novi virus. To je slijed, neko planetarno dešavanje. Bila sam tužna zbog nedostatka aktivnih planova pripravnosti", kazala je Pilav.

Smatra da je "komunikacija ono što smo mogli i trebali bolje uraditi".

"Za jesen nam je ta komunikacija jako važna", poručila je Pilav.

Pilav je mišljenja da je Kanton Sarajevo, možda čak jedini u Federaciji BiH, odmah krenuo s nabavkom zaštitne opreme iz vlastitih sredstava, i nešto iz udruženih budžetskih sredstava.

"Zaštitne opreme u zdravstvenim ustanovama nije nedostajalo. UN agencije su nama omogućile dolazak donacije. Početkom sedmog mjeseca smo napravili proračun šta je ono što nam treba za naredni period, nabavke su u toku", kazala je Pilav.

Preporuke građanima

Prema njenim riječima, najmanje novozaraženih je među starijom populacijom i djecom. Poruke za poštivanjem mjera se najviše odnose na radno aktivno stanovništvo, od 35 do 55 godina, koji najviše hodaju i druže se.

"Treba živjeti, ali treba poštovati javno zdravstvene mjere. Poruka stanovništvu jeste da stariji sugrađani nastave tim tempom. Mlađe je nama lakše pratiti kroz škole. A poruka radno aktivnom stanovništvu jeste da stvarno shvate da je korona tu, da je neki novi virus tu, da poštuju mjere kakve jesu jer drugih nema, a to je distanca, maska i druge. Manja okupljanja kako ide promjena godišnjih doba", poručila je Pilav.

Smatra da se ipak svijest od građana treba još razvijati.

"Svijest se još treba razvijat pogotovo spram ovog jesenjeg perioda. Nema mjesta panici. Svi smo mi potencijalni pacijenti. Ali ovo je vrijeme solidarnosti. Maskom ja štitim vas, vi štitite mene", dodala je Pilav.