Pozder: Turizmom možemo osigurati 12.000 novih radnih mjesta!

Na 5. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH 27. septembra 2023. godine  naći će se  Prijedlog Strategije razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine 2022.-2027. godina, koji je prethodno usvojena na sjednici Federalne vlade.

Povodom razmatranja ovo strateškog dokumenta u Federalnom parlamentu za portal Radiosarajevo.ba govori dr. Nasiha Pozder, federalna ministrica okoliša i turizma.

Također, iza nje je više od 100 dana mandata u Federalnoj vladi, što je prilika da se razmotre aktivnosti u resoru koji ministrica Pozder vodi.

Osim Strategije razvoja turizma, dotakli smo se i drugih ključnih pitanja poput zaštite okoliša, regionalnih ekoloških pitanja poput Trgovske gore, inače od iznimne važnosti za bh. građane i njihovo zdravlje, kao i velikih potencijala turističkog razvoja.

Radiosarajevo.ba: Naredne sedmice pred Predstavničkim domom Parlamentom FBiH će se naći važna Strategija razvoja turizma. Budući je turizam sve značajniji u našem GDP-u, i uopće u segmentu razvoja, kakva su Vaša očekivanja? Šta su poruke koje bi negdje trebale otići iz Parlamenta FBiH.

Pozder: Na sjednici Parlamenta FBiH, 27. septembra, što je ujedno i datum kada obilježavamo Svjetski dan turizma, trebala bi se naći na dnevnom redu i Strategija razvoja turizma 2022 – 2027. Ovo je prvi put da će Federacija imati takav dokument. Važno je naglasiti da je Strategija rađena u periodu 2021 -2022. godine i da su istovremeno uz pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) po istoj metodologiji rađene i strategije razvoja turizma za Republiku Srpsku i Brčko Distrikt.

Bh. entitet RS je usvojio taj dokument, Brčko Distrikt to planira uraditi do kraja ove godine, a evo FBiH će svoju strategiju imati do oktobra ako bude usvojena na Predstavničkom domu i potvrđena na Domu naroda.

Ovo je dokument koji će nam obezbijediti da adekvatnije planiramo naredne korake u razvoju turizma koji trenutno kao privredna grana u GDP-u učestvuje s oko 10 posto.

Ono što je puno važnije jeste da se ovom strategijom zagovara održivi razvoj turizma. Ono što proklamujem od početka svog mandata je da bez zaštićenog, održivog, dobro očuvanog okoliša ne možemo računati ni na uspješan turizam. Želimo očuvati prirodu ali i razvijati neke nove vidove turizma.

O njima se govori i u Strategiji, a to su: zdravstveni, vjerski, avanturistički, ruralni turizam, itd. Novi turistički proizvodi su nešto što Strategija prepoznaje kao važno, baš kao i brendiranje destinacija te njihova prezentacija u svijetu, koja podrazumijeva, naravno, i digitalizaciju podataka i statistike što danas nije nešto čime se možemo pohvaliti.

Također, ono što je važno a što Strategija donosi je i razvoj ljudskih resursa. Ako budemo razvijali turizam u skladu sa Strategijom, procijenjeno je da ćemo trebati otvoriti oko 12.000 radnih mjesta u sektoru turizma.

Tu se automatski dotičemo i uticaja na obrazovni sistem koji treba da educira taj kadar. Usvajanjem Strategije otvaramo vrata i grantovskim sredstvima i fondovima EU.

Strateškim pristupom, promišljenim projektima i ulaganjima uz adekvatnu zaštitu i unaprjeđenje okoliša, promicanje i podršku kulturi i naslijeđu, kvalitetnim obrazovanjem kadrova u turizmu, te uz dobar destinacijski marketing, turizam sasvim sigurno može ojačati naše ekonomske prilike i značajnije doprinijeti razvoju.

Činimo sve da budemo pripravni za eventualne postupke protiv Hrvatske za Trgovsku goru

Radiosarajevo.ba: Prema našim saznanjima, pokrenute su nove, široke aktivnosti, uz očekivane susrete na visokoj razini, u vezi sa slučajem Trgovske gore u Republici Hrvatskoj. Čini mi se da je ovo prvi značajniji angažman naših institucija, a s konkretnim aktivnostima i redom poteza. Možete li nam otkriti o čemu se radi i koje aktivnosti predstoje?

Pozder: Pitanje Trgovske gore pokazuje kako je moguće raditi kada imamo konsenzus. Oba entiteta, i Federacija BiH i Republika Srpska, slažu se kako treba učiniti sve napore da se, prije svega, izbjegne izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada u našem susjedstvu, uz našu granicu (granica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, op.a.).

Ako do toga ne uspijemo doći, činimo sve da budemo pripravni na eventualne postupke koji mogu uslijediti. Za početak možemo imati barem snimak nultog stanja.

Nulto stanje podrazumijeva nekoliko aktivnosti koje će obaviti referentni zavodi i instituti iz oba entiteta. Za sada je RS izdvojila skoro milion KM, dok je FBiH, za prvi dio poslova koje smo se obavezali uraditi izdvojila putem Fonda za zaštitu okoliša FBiH oko 200.000 KM.

Prve sastanke smo već održali, a već naredne sedmice, u Banjoj Luci će se sresti radni timovi iz oba entiteta. Nakon toga, 1. oktobra, planiramo i posjetu Bosanskom Novom gdje ćemo resorni ministar iz RS kolega Vipotnik (Bojan) i ja biti prisutni na ozvaničenju prvih aktivnosti kao što su geološko snimanje, snimanje biodiverziteta te općenito snimanje nultog stanja iz različitih perspektiva.

Upravljanje otpadom

Radiosarajevo.ba: Tokom proteklih više od 100 dana mandata poduzeli ste i određene aktivnosti u pogledu gorućih pitanja s problemom otpada u FBiH. Možete li nam reći o kojim aktivnostima je riječ?

Pozder: Upravljanje otpadom je tema na koju sam fokusirana od početka mandata. Nažalost, otpad, baš kao i zrak, pa i ostale okolišne teme privlače pažnju javnosti tek kada se dese određeni incidenti, kakav je nedavno onečišćenje rijeke Bosne ili pak požari na mostarskoj deponiji Uborak, goraždanskoj Šišeti i slično.

Istovremeno, ovo su teme koje traže jedan širi, sveobuhvatan pristup, novac kojeg je moguće obezbijediti ali i vrijeme koje, nažalost, nije na našoj strani, budući da su predugo zapostavljane i da se nije dovoljno radilo na njihovom rješavanju. Za sada smo imenovali radni tim koji je u Mostaru na terenu i snima stanje i zajednički sa strukom, aktivistima, lokalnim vlastima i upravom deponije tražimo rješenje za pitanje Uborka.

Na isti način smo pokrenuli aktivnosti oko deponije Trešnjica u Goraždu, obišla sam deponiju u Livnu, na čijem ću otvaranju insistirati budući da je izgrađena prema svim evropskim i svjetskim standardima i da bi njenim otvaranjem pritisak na prirodu kroz divlje deponije bio značajno smanjen. Ono što je paralelan proces s kojim počinjemo jeste izrada federalnog plana upravljanja otpadom koji će poticati razvrstavanje, prikupljanje, cirkularnu ekonomiju i, možda najvažnije, podizanje svijesti i edukaciju.

U prvom intervjuu za vaš portal sam izjavila da ću mandat smatrati uspješnim ako obale naših rijeka očistimo od plastičnih kesa koje su sada već uobičajena putna scenografija, to i danas mislim i upravo zato mi je otpad tema broj jedan.

Također, oformili smo i radni tim koji radi na izradi pravilnika kojim će biti omogućeno adekvatnije zbrinjavanje mulja s prečistača. Puno je posla pred nama, ovo su prvi koraci i čini mi se nezahvalno govoriti o svemu što radimo dok rezultati ne budu vidljiviji.

Hitni inspekcijski nadzori

Radiosarajevo.ba: Ovih dana ste pohodili Zenicu, gdje je pitanje problema zaštite životne sredine naglašenije nego drugdje. Vidjeli smo i informacije o ekološkom incidentu, ispuštanju mazuta u rijeku Bosnu, što ste i spomenuli. Koliko ste zadovoljni, primjerice, načinom rada velikih sistema poput Mittala i drugih velikih  kompanija na planu zaštite okoliša i što će biti aktivnosti koje planirate poduzeti?

Pozder: Da, bila sam u Zenici, u Institutu „Kemal Kapetanović“ i susrela se s predstavnicima akademske zajednice, s inspektorima, generalno s ljudima iz struke gdje smo zajedno pokušali da popravimo i ranije pripremljeni Zakon o zraku koji će uskoro doći na Parlament.

Istog dana susrela sam se i s udruženjima ribolovaca iz Tešnja, Maglaja i Zenice i s njima razgovarala o onečišćenjima na koja su mi i ranije ukazivali, a na koja sam reagovala traženjima inspekcijskih nadzora koji su se svaki put i desili. Prvi korak koji smo dogovorili je izrada novog Pravilnika o postupanju u akcidentnim situacijama, a u uključit ćemo se i u izradu Zakona o vodama na kojem će raditi nadležno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Do sada sam tražila hitne inspekcijske nadzore nad velikim zagađivačima i zaključno s prošlom sedmicom dobila sam sve inspekcijske izvještaje, a u međuvremenu sam obišla neke od velikih zagađivača. Nažalost, obilazak i sastanak sa upravom Arcellor Mittala sam bezuspješno pokušala dogovoriti već dva puta, ali vjerujem da ću uskoro obaviti i ovaj razgovor.

Iz dosadašnjih razgovora s inspektorima, strukom i građanima zaključila sam da je važno da obezbijedimo kontinuiran, automatiziran nadzor nad emisijama koje se ispuštaju i u zrak i u vodu, dakle, sve vrste onečišćenja i emisija koje veliki zagađivači stvaraju moraju biti kontinuirano mjerene i automatski moramo znati rezultate tih mjerenja.

To bi pomoglo da se i javnost bolje informiše i da gradimo jednu drugačiju vrstu povjerenja koje je u zadnje vrijeme sasvim sigurno izgubljeno. Važno je istaknuti da svi veliki zagađivači imaju propisane mjere kroz okolišne dozvole. Nažalost, neki od izvještaja nisu obećavajući, tj. neki od velikih operatera ne ispunjavaju mjere koje su propisane okolišnom dozvolom. Inspekcija radi na terenu maksimalno, međutim njihovi kapaciteti su nedovoljni pa smo i na tom planu pokrenuli aktivnosti, tj. povećat ćemo broj inspektora, vodeći računa o njihovoj regionalnoj rasprostranjenosti.

Također, imenovali smo Komisiju za preispitivanje okolišnih dozvola i sada ćemo u saradnji s inspekcijom raditi i u tom pravcu, mada je opće mišljenje, koje dijelim, da je bolje da operateri imaju okolišne dozvole koje propisuju mjere jer onda možemo vršiti nadzor, pratiti njihove rezultate i kažnjavati ako rezultati izostaju. U dogledno vrijeme ćemo sigurno imati bolji monitoring, a iskreno se nadam i odgovornije operatere koji će poštovati zakone i propise zemlje u kojoj rade i proizvode, u kojoj ostvaruju dobit.