Pozder: Ako očistimo obale naših rijeka od plastičnih vrećica - imat ćemo uspješan mandat

Ako bismo očistili obale naših rijeka od plastičnih vrećica – svoj mandat bih smatrala uspješnim, kaže u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba nova ministrica okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine Nasiha Pozder. Ovih dana u javnosti smo mogli čuti komentare da je to jedna od rijetkih ministrica i ministara koja je ne samo kvalificirana, već itekako dobro upoznata se resorom koji preuzima.

Razgovarao: Faruk Vele

Nasiha Pozder je diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirala i doktorirala u naučnoj oblasti arhitektura i urbanizam, te počela da radi od 2004. godine na Katedri za urbanizam i prostorno planiranje. Od 2009. angažovana je i na Institutu za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje gdje učestvuje u izradi prostorno-planskih dokumenata za gradove širom BiH. Autorica je značajnog broja naučnih radova, studija i publikacija iz oblasti urbanizma i prostornog planiranja. U više navrata je nagrađivana za svoj rad, te je bila članica lokalnih odbora i komisija za sektor urbanizma i zaštite okoliša.

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Ove kvalifikacije sa sobom nose i velika očekivanja u oblasti koja sve više dobiva na značaju. Za Radiosarajevo.ba ministrica Pozder govori o planovima, ključnim izazovima, te odgovara na pitanje kako do izvrsnosti u turizmu. Otvoreno komentira zastrašujući problem zagađenja zraka zbog kojeg gubimo na hiljade života, osvrće se na pitanja zaštite naših planina i rijeka, ali se bavi konkretnim problemima deponije Uborak, projektom „Gornji horizonti“, odlagalištem na „Trgovskoj gori“…

Zaštitili Blidinje, Bjelašnicu, Treskavicu

Radiosarajevo.ba: Uvažena ministrice Pozder, nedavno ste preuzeli dužnost ministrice okoliša i turizma FBiH, kakvi su prvi dojmovi? Kako vidite uopće stanje zaštite okoliša i turizma Federacije BiH u ovom trenutku?

Pozder: Ministarstvo okoliša i turizma je prethodnih godina bilo često u fokusu mog kako parlamentarnog, tako i profesionalnog rada, pa bih rekla da sam sada samo promijenila ulogu iz koje ću se nastaviti baviti temama i zadacima koji su mi odranije poznati. Svjesna sam odgovornosti koju ova dužnost nosi sa sobom ali je doživljavam i kao veliku čast koja mi je imenovanjem ukazana i s tim na umu ću se odnositi prema izazovima koji me očekuju.

Prvi dojmovi su pomiješani. Ministarstvo ima dosta različitih ali srodnih oblasti, dosta zakona je u proceduri i na njih se odavno čeka, strategije zaštite okoliša i razvoja turizma su također u proceduri zbog čega još nemamo jasno definisan strateški pravac ni za jednu od ove dvije značajne oblasti. Ono što je dobro jeste da turizam generiše finansijska sredstva koja u okolišu uvijek nedostaju, pa bih rekla da iako stanje trenutno nije na nivou kojim bismo mogli biti zadovoljni, vjerujem da ga je moguće značajno unaprijediti.

Radiosarajevo.ba: Šta će biti centralne tačke Vašeg plana aktivnosti u resoru kojeg ste preuzeli u, hajmo reći, srednjoročnom periodu, ali i mandatu uopće?

Pozder: Ako govorimo o projektnim aktivnostima, onda ih mogu podijeliti na zrak, vodu, okoliš i upravljanje otpadom s jedne strane, te s druge strane na promociju i unaprjeđenje turističke ponude i pozicioniranje Federacije Bosne i Hercegovine kao poželjne i atraktivne turističke destinacije.

Poboljšanje kvalitete zraka, dekarbonizacija, potenciranje obnovljivih izvora energije, samo su neke od prioritetnih aktivnosti. Bila bih zadovoljna svojim mandatom ako bismo očistili obale naših rijeka od plastičnih vrećica koje čine čestu putnu scenografiju, ako bismo konačno prešli ovih tri posto zaštićenih područja i mogli reći za četiri godine da smo adekvatno zaštitili Blidinje, Bjelašnicu, Treskavicu.

Svi se vrlo spremno hvalimo našim prirodnim ljepotama, ali nismo se pokazali odlučnim u njihovoj zaštiti. Gradnja mini HE, apartmanizacija naših planina nauštrb neophodnog razvoja skijališta i skijališne infrastrukture, divlje deponije i neadekvatno upravljanje otpadom, ništa od toga ne ide u prilog ni prirodi ni društvu. Zadržati turiste više dana u našoj zemlji, odvesti ih iz Sarajeva u Tešanj, na kulu u Zvornik, Gradačac, Doboj, na Unu i u Neum, imati više da ponudimo kako bi i oni imali više razloga za zadržati se, pa bit ću i direktna i reći: potrošiti u našoj zemlji.

Kada kažem zemlji, mislim na sve njene dijelove i podržavam u potpunosti nastojanja premijera Nikšića da zajedničke sjednice vlada FBiH i RS postanu redovna aktivnost. Takva koordinacija može doprinijeti i okolišu i turizmu. Također, podržat ću razvoj željezničke infrastrukture, razvoj aerodroma i uspostavu novih aviolinija, bolju usklađenost obrazovnog sistema sa stvarnim potrebama u turizmu, projekata koji vode osnaživanju ruralnog razvoja i da, svjesna sam da ovo izlazi iz moje nadležnosti, ali trudit ću se da mi to ne bude ni izgovor ni opravdanje za letargičnost.

Ključni izazovi

Radiosarajevo.ba: Gdje vidite ključne izazove?

Pozder: Već prvih dana na mom radnom stolu imam neke od naslijeđenih otvorenih pitanja, poput mini HE Volujak ili kamenoloma Kuti u Mostaru. U dosadašnjem radu sam naučila da su iskren pristup i transparentnost u donošenju odluka od velike važnosti. Kao građanka ali i kao urbanistica, kao neko ko se često javno i glasno bunio protiv loše prostorne i okolišne politike, trudit ću se da sagledam sve uglove i saslušam sve strane prije nego sada iz pozicije ministrice donesem neku odluku.

Pomiriti ono što se danas vrlo pogrešno naziva razvojem i ono što je dobro za društvo u cijelosti je jedan od izazova s kojima se već susrećem. U mom poslu, u urbanizmu, kompromis je važan i često jedino rješenje, ali je taj termin toliko puta zloupotrebljen da ga se i sama plašim, pa ću reći da ću insistirati na balansiranom razvoju i da ću se truditi da sve moje odluke budu prije svega pravedne i društveno odgovorne. Zastarjeli zakoni i propisi, preklapanje nadležnosti, šuma propisa, sve to ovaj posao čini težim i kompliciranijim od onoga kakav bi mogao biti, ali na čelu sam resora koji ima jako puno potencijala i može pomoći i u ekonomskom smislu, u stvaranju novog imidža naše zemlje u širem kontekstu i tu vidim izazov kojem se radujem.

Kako do izvrsnosti u turizmu?

Radiosarajevo.ba: Iako statistički bilježimo rast broja turista, a svjetski mediji pišu o ljepotama naše zemlje, istovremeno Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum – WEF) smješta BiH, ipak, na 105. mjesto od 140 zemalja u smislu konkurentnosti u oblasti turizma, što upućuje na nedostatak sistematskog rada u ovoj oblasti. Kako do izvrsnosti u turizmu? Nerijetko se moglo čuti da je politika i tu problem.

Pozder: Strategija razvoja turizma je prošle godine usvojena na Vladi i prvih dana mandata sam je uputila u parlamentarnu proceduru. Rađena je dugo i sa širokim konsultacijama, prve sastanke sam održala s USAID-om koji je podržao izradu ovog dokumenta, uzela sam učešće na Sarajevo business Forum na kojem je ključna tema bila upravo turizam i s ovih prvih konsultacija s turističkim radnicima i entuzijastima, stručnjacima iz ove branše potvrdila i svoja razmišljanja. Ulaganje u infrastrukturu, više aviolinija, povezivanje ponude i rad na njenoj raznolikosti na nivou oba entiteta i svih naših lokalnih zajednica, jačanje obrazovnog sistema u polju turizma i ugostiteljstva, razvoj smještajnih kapaciteta, olakšice u poslovanju, sve su ovo koraci koji vode izvrsnosti.

27.04.21. 15:06

Parlament FBiH usvojio: Uskoro sankcije zbog betonskih zidova na Drini

Mi danas teško možemo organizirati veći sajam ili kongres na svjetskom nivou ako putovanje učesnika traje dan ili više uz nekoliko presjedanja ili ako ne poradimo na državnom nivou na pitanju viza. S druge strane, razvoj seoskog turizma mora pratiti i zaštita izvorne arhitekture, autohtonih običaja, poljoprivrede, stočarstva, ali istovremeno i rad s domaćinima na načinu prezentacije svega toga. Vjerski turizam, planinski turizam, svi se svode na slično. Dovesti gosta što jednostavnije na destinaciju, ponuditi mu smještaj u kojem će se osjećati zadovoljno, ali mu s druge strane dati dodatne razloge za ponovnu posjetu ili njeno produženje. Na početku mog mandata obradovala me je i vijest o dolasku Hilton hotela u Sarajevo i Mostar, sasvim sigurno poznati i priznati brendovi pomažu u promociji ali i daju neku vrstu potvrde da jesmo poželjna destinacija.

Zagađen zrak ubija

Radiosarajvo.ba: Human Rights Watch je prošle godine upozorio da užasna zagađenja zraka u BiH svake godine prijevremeno odnose živote i narušavaju zdravlje hiljada ljudi, te da se dosadašnje vlasti s time apsolutno nisu uhvatile u koštac. BiH je, kao što znamo, prva po dnevnom zagađenju zraka. Tu, naravno, dolazimo i do problema gradnje... Na koji način Ministarstvo može utjecati na dinamiziranje makar početka bavljenjem ovim problemom?

Pozder: U pravu ste. Prema izvještaju Svjetske banke (WB) o upravljanju zagađenjem zraka u BiH iz 2019. godine, u Bosni i Hercegovini od posljedica izloženosti zagađenju zraka svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi, a devet posto ukupnog godišnjeg mortaliteta u BiH može pripisati zagađenju zraka.

Ministarstvo je prepoznalo ovaj problem i upravo sa Svjetskom bankom dogovorilo saradnju i implementaciju najvećeg projekta u oblasti kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini ikad u ukupnoj vrijednosti od 50 miliona USD čija bi implementacija trebala započeti početkom 2024. godine.

Pored značajnog iznosa investicije, bitno je istaći multisektorski pristup na implementaciji projekta kroz planirane aktivnosti poput jačanja monitoringa i upravljanja kvalitetom zraka (okoliš), investicije u održivo grijanje i energijsku efikasnosti u objektima individualnog stanovanja (energija) kao i investicije u transport s niskom emisijom i urbanu mobilnost (transport).  U proceduri je i Prijedlog Zakona o zaštiti zraka na nivou FBiH koji je utvrdila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 324. sjednici, održanoj 21. 7. 2022. godine.

Radiosarajevo.ba: Ekološki aktivisti sve češće upozoravaju na uništavanje šuma, u Hercegovini se bore s ispuštanjem teških metala u Neretvu, a deponija Uborak je potencijalna ekološka katastrofa, u kojem pravcu će Federalno ministarstvo djelovati kako bi se ova pitanja počela ozbiljnije stavljati na dnevni red.

Pozder: Moja prva službena posjeta je bila planirana upravo Mostaru. Zbog poplava koje su nas ponovo zadesile, ipak prvo idem u posjetu Bihaću i Nacionalnom parku Una, ali odmah potom je na redu Mostar i jedna od najvažnijih tema će biti deponija.

Uborak je bio tema koju sam i kao parlamentarka pratila, pa sam 2019. godine inicirala obraćanje građana okupljenih u udruženje „Jer me se tiče“ pred parlamentom, dakle, sasvim sigurno se namjeravam baviti ovim pitanjem. Ministarstvo već radi na pripremi projekta o zbrinjavanju i upravljanju otpadom i jedna od aktivnosti koju sam već s mojim pomoćnicima i saradnicima imala jesu radni sastanci sa Svjetskom bankom i njihovim konsultantima s ciljem iznalaženja finansijskih rješenja za ovo važno pitanje.

25.02.19. 18:09

Nasiha Pozder: Elementarne nepogode trebamo stavimo na listu glavnih problema

Ono što ću također potencirati jeste da je otpad resurs i da njegovo zbrinjavanje i uključivanje u procese cirkularne ekonomije mora biti u fokusu našeg rada. Kada je u pitanju sječa šuma, onečišćenje naših rijeka, sastanci s kolegama iz Vlade, ministrima Lakićem i Hrnjićem u čijoj su nadležnosti energetski sektor i sektor poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva već su dogovoreni a na njima ću inicirati zajedničku borbu protiv onih koji uzrokuju ekološke katastrofe kojima smo imali priliku prečesto svjedočiti.

Okupljam stručnjake za projekt „Gornji horizonti“

Radiosarajevo.ba: Projekt „Gornji horizonti“ u Hercegovini ulazi u svoj zamah. Stekli su se uvjeti za završetak HE „Dabar“, prve u podsistemu „Gornji horizonti“ hidro-sistema „Trebišnjica“. Stručnjaci ozbiljno strahuju od katastrofalnih posljedica ovog projekta na jugu BiH. Čak je i Republika Hrvatska reagirala. Hoće li Vlada FBiH eventualno konkretno reagirati prema vlastima RS-a dok nije kasno?

Pozder: Voljela bih da izgradimo konsenzus sa RS u vezi s ovim pitanjem kako smo ga uspjeli ostvariti po pitanju Trgovske gore, ali bojim se da je to preoptimistično u ovom slučaju. Već okupljam tim stručnjaka koji su priznati u stručnim krugovima ali i poznati javnosti po svojim istupima o temi Gornjih horizonata i s njima vodim razgovore o teškim pitanjima poput ovog u namjeri da mi pomognu u pripremi argumentacije i stavova. Očekujem da ćemo na Vladi otvoriti i ovu temu.

03.10.18. 23:26

Pozder: Neću dozvoliti da prostor služi političkom potkusurivanju

Problem Trgovske gore

Radiosarajevo.ba: Svojevremeno ste upozoravali na rad Fonda za zaštitu okoliša, raspodjele sredstava, ulaganja, mogu li se očekivati promjene u radu ovog Fonda i u smislu prikupljanja sredstava, ali, naravno, i njihove korisnije upotrebe?

Pozder: Održala sam sastanke s predsjednicom UO Fonda, direktorom Fonda, a zatim radni sastanak naših timova i mislim da smo svi na istom tragu, da moramo prije svega usvojiti Zakon o fondu kojim bi se neka ključna pitanja o kojima sam ranije govorila a koja i vi navodite riješila. Prikupljanje sredstava, njihovo usmjeravanje, novi projekti, načini odabira projekata za finansiranje, interventna sredstava i njihova upotreba, sve su to sada za mene otvorena pitanja.

Ono što me raduje je da Fond ima pripremljenu digitalnu strategiju i objedinjene podatke s terena, što će olakšati našu operativnost i vjerujem da ćemo uz malo dobre volje zajednički moći napraviti puno dobrih projekata. Također, Agropedološki i Hidrometeorološki zavodi, iako nisu direktno u mojoj nadležnosti, imaju puno dodirnih tačaka s onim čime se u Ministarstvu i Fondu bavimo, pa sam obradovana i njihovim izvještajima i proaktivnom pristupu. Već na prvoj sjednici Vlade na kojoj sam prisustvovala predložila sam zaključak koji se odnosi na aktivnosti u vezi s Trgovskom gorom, što ste vi i prenijeli, a koje uključuju saradnju ova dva zavoda i Fonda. Ovakvim uvezivanjem vjerujem da možemo izbjeći dupliranje posla i podataka te njihovu kasniju neupotrebljivost, mislim da je toga do sada bilo dosta, ne samo u resoru na čijem sam čelu, i očekujem da to mijenjamo.