Poslovno čudo u BiH: Upoznajte grad u kojem žive bosanskohercegovački milijarderi

Iako ne posjeduje željezničku prugu, rijeku, niti kvalitetan izlaz na mrežu magistralnih puteva, Tešanj je, od prije rata izrazito nerazvijene sredine, došao, prema Financial Timesu, na četvrto mjesto sredina budućnosti u kategoriji mikroregija Evrope. Promet oko 3.000 poslovnih subjekata opasno se bliži cifri od tri milijarde KM. Ovdje je broj rođenih za 200 veći od broja umrlih, a na Forbesovoj listi milijardera su i preduzetnici iz Tešnja.

Samo u prošloj godini registrirano je 236 novih poslovnih subjekata i sada ih je u Tešnju više od 3.000. Broj uposlenih raste svake godine za oko stotinu i trenutno ovdje privređuje gotovo 14.000 uposlenika. Oko 70 posto proizvodnje namijenjeno je izvozu, najviše u zemlje EU-a.

"Godišnje se na prostoru općine Tešanj prometuje oko 2,6 milijardi KM. Pri tome je naš izvoz veći od uvoza, Tešanj sa međunarodnim partnerima prometuje 1,2 KM u uvozu i izvozu", ističe načelnik Suad Huskić (SDA).

Financial Times je objavio fDi Intelligence listu evropskih gradova i regija budućnosti za ovu godinu, na kojoj je Tešanj, drugi put u posljednjih deset godina, rangiran medju najbolje sredine budućnosti iz Bosne i Hercegovine. Istovremeno na Forbesovoj listi najbogatijih su i milijarderi iz Tešnja.

"Nisam živio za tu listu, da se razumijemo, ali znam da ću i dalje raditi veoma ozbiljno na kakvoj god listi da budem. Nisam na izbornim listama, stranačkim - to je najvažnije", kaže Izudin Ahmetlić, tešanjski preduzetnik sa Forbesove liste najbogatijih.

Bez kvalitetne infrastrukture i velikih industrijskih sistema, Tešanj je nosio epitet grada na kraju svijeta.

"Nismo imali velikih sistema gdje su ljudi tražili da im sve država i direktori rješavaju. Ljudi su gledali više u kupca nego u gazdu. To je velika stvar. I treće, naravno, administracija se modernizirala i uvela je uslugu kao proizvod", objašnjava Husein Galijašević, privrednik i hroničar iz Tešnja.

Malo je poznato da je Tešanj prije rata bio izuzetno nerazvijena općina. Bez rijeke, željeznice i putne infrastrukture, uz negativno povijesno naslijeđe iz Drugog svjetskog rata, bio je upućen samo na vlastitu pamet i rad.

"Od svih perspektiva, a to su put, željeznica, aviosaobraćaj - kadrovi su broj jedan. Kadrovi, kadrovi, kadrovi - kadrovi pet puta pa tek na šestom mjestu kreće ostalo", poručuje Kasim Kotorić, počasni član Upravnog odbora Udruženja metalne i elektroindustrije PKFBiH.

Galijašević dodaje kako je to znanje dolazilo dobrim dijelom iz predratnih firmi koje su radile na tržišnim principima, a drugi da je dolazio od ljudi koji su radili u Njemačkoj i stekli neka industrijska savremena znanja te od obrtnika koji su se bavili raznim zanatima.

Uprkos činjenici da sistem nikada, u pravom smislu, nije bio vjetar u leđa domaćoj privredi, ovdje se svake godine registrira više od 200 novih poslovnih subjekata.

"Sistem i politika mogu vam pomoći tako što vam ne odmažu. Ja sam zahvalan svima što nisu odmagali i meni je to sasvim dovoljna pomoć. Nisam se nikada borio za stranke, ja se borim za banke i to je ono što je, u ovakvim vrstama poslova, izuzetno važno. Moramo priznati da je sistem banaka u BiH jako dobro uređen. On nije pod političkim patronatom i to je sreća ovoga društva“", govori Ahmetlić

Tešanjski Sajam ove godine bilježi punoljetstvo. Došao je kao nadgradnja privrednog uspjeha i svake godine okupi više od 500 izlagača medju kojima je mnogo kolektivnih i državnih.

"Imamo Republiku Mađarsku, kao i Crnu Goru. Ove godine možemo očekivati niz susreta i ovaj sajam obećava da će se sklopiti puno poslovnih ugovora", najavljuje Saća Prnjavorac, predsjednica Udruženja privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj.

Koridor Vc je priča za sebe. On tešanjskom kraju znači otvaranje prema svijetu, a time svakako i potpuno nov privredni i ekonomski zamah, ali to je tema za neku novu priču, piše Federalna.