Počela je napeta politička utakmica: Ko će s kim nakon izbora u BiH i po koju cijenu?

Izbori su završeni, brojanje glasova skoro je završeno, a politička utakmica već je od nedjelje navečer, 4. oktobra, preselila za pregovarački stol. 

Preliminarni rezultati Općih izbora 2026. zasad daju prilično jasnu sliku o tome ko je osvojio koliko mandata, ali ne i ko će s kim formirati vlast. U narednim danima ključna riječ bit će "većina", jer u Bosni i Hercegovini nije dovoljno biti prvi. Potrebno je pronaći dovoljan broj ruku, a ta brojka, od nivoa do nivoa, prilično je različita.

Neke većine već izgledaju vrlo čvrsto

U pojedinim kantonima izborna matematika ostavlja relativno malo prostora za neizvjesnost. U Zapadnohercegovačkom kantonu HDZ BiH, prema preliminarnim rezultatima, osvaja 17 od ukupno 23 mandata. To je samostalna većina, pa za formiranje vlasti nije potrebno tražiti široku koaliciju.

U drugim sredinama situacija nije toliko jednostavna, ali postoje kombinacije koje već na prvi pogled imaju potrebne ruke. U Kantonu Sarajevo SDA, SBiH i DF prema preliminarnim rezultatima imaju 18 od ukupno 35 mandata, upravo onoliko koliko je potrebno za većinu i potvrđivanje Vlade KS. Zbog toga su ove tri stranke već najavile formiranje vlasti. Ipak, izborna matematika u Sarajevu ima još jedan važan sloj. Prije izbora nove vlade potrebno je konstituisati Skupštinu i izabrati njeno rukovodstvo, a SDA, SBiH i DF nemaju većinu u svim klubovima naroda i Ostalih potrebnu za kontrolu tog procesa. Predsjedavajući Skupštine, uz konsultacije sa zamjenicima, ima važnu ulogu u imenovanju kandidata za premijera, što kreira veliko pitanje da li je put do nove vlade već završen. Ko će voditi Skupštinu i kako će izgledati raspored u klubovima naroda moglo bi zato biti jednako važno kao i sama skupštinska većina.

Jedna ruka, cijela vlast

No, najzanimljiviji primjeri postizborne matematike tamo su gdje pobjedničkom bloku nedostaje samo jedna ili dvije ruke. Srednjobosanski kanton jedan je od takvih slučajeva. Prema trenutnim rezultatima, SDA ima 12 mandata, HDZ BiH sedam, SDP šest, SBiH - BESA NL dva, HDZ 1990 dva, a NiP jedan mandat. SDA i HDZ BiH zajedno imaju 19 zastupnika. Za dvotrećinsku većinu potrebno im je još jedno ime. Ipak, iz SDA ovdje ne brinu, te poručuju: "Ta jedna ruka, odmah da kažemo, nije problem, mi imamo tu ruku, i više ako treba. HDZ i SDA će činiti većinu kao što su to činili i u prethodna četiri mandata."

Politička trgovina

U kantonima sa više stranaka u skupštinama matematika postaje znatno složenija, a, na nivou Federacije BiH slika je još složenija jer se vlast ne formira samo na osnovu odnosa snaga u Predstavničkom domu, ali da pogledamo sliku podjele 98 mandata: SDA ima 32 mandata, SDP 16, koalicija na čijem je čelu HDZ BIH ima 14, a SBiH 9. NIP-ova grupa ima sedam mandata, DF šest, a Naša stranka četiri, baš koliko i NES. HDZ 1990 ima tri, a POMAK, HNP i BHI Fuad Kasumović po jedan.

Na državnom nivou slika je još složenija. U Predstavničkom domu Parlamenta BiH raspoređena su ukupno 42 mandata, a prema trenutnim preliminarnim rezultatima SDA ima devet mandata, SNSD šest, SDP pet, dok koalicija predvođena HDZ-om BiH ima četiri. SBiH ima tri mandata, DF/GS i Narod i Pravda po dva, baš kao i SDS – Volja naroda te Pokret Sigurna Srpska. Po jedan mandat imaju Naša stranka, NES/PDA/Naprijed!, Hrvatska petorka, Za pravdu i red, Ujedinjena Srpska i DNS-NPS Banjac-Nešić, kao i koalicija Socijalističke partije Petra Đokića i DEMOS-a. Takav raspored znači da će za formiranje većine biti potrebno povezivanje više političkih blokova, a sama činjenica da je SDA najjača pojedinačna stranka ne znači da može samostalno kontrolisati procese na državnom nivou.

Ovakav raspored mandata bit će temelj za postizborne pregovore. Za većinu u Predstavničkom domu potrebna su najmanje 22 od 42 glasa, uz poštivanje entitetskog načina glasanja. Prema trenutnom odnosu snaga, pregovarački kapacitet za formiranje vlasti imaju SNSD iz RS-a te HDZ BiH i SDA iz Federacije BiH, uz mogućnost uključivanja manjih stranaka u buduću parlamentarnu većinu. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je da bi predstavnici ove tri stranke o formiranju vlasti trebali razgovarati naredne sedmice. Iz SNSD-a i SDA zasad nije bilo direktne potvrde tog sastanka.

"Dominantno je unutar bošnjačkog glasačkog tijela SDA. SDP je blizu. Unutar srpskog glasačkog tijela to je SNSD, kod Hrvata to smo mi i tu ćemo morati tražiti neka partnerstva, od kantonalnih vlada, preko entitetske, pa do nivoa BiH. Naša je želja da pokušamo brzo sjesti za sto i tražiti rješenja, jer mislim da smo previše vremena propustili", izjavio je šef HDZ-a.

Opasni zahtjevi

Osim samog broja ruku, pregovore će određivati i raspodjela najvažnijih funkcija. Dio dogovora koji se godinama primjenjuje u praksi pretpostavlja da mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH pripada bošnjačkom kadru, dok bi na čelu Ministarstva vanjskih poslova BiH, po istom principu rotacije, trebao biti Hrvat. Slična matematika čeka i Federaciju. Prema dosadašnjoj praksi, predsjednik Federacije dolazi iz hrvatskog naroda, dok je premijerska funkcija pripadala Bošnjacima. Ministarstvo finansija FBiH također je posljednjih godina bilo u rukama HDZ-a.

Posebno pitanje bit će zahtjevi političkih predstavnika iz RS. Milorad Dodik je još u izbornoj noći najavio insistiranje na onome što SNSD naziva vraćanje na "izvorni Dayton", uz vraćanje određenih nadležnosti s državnog nivoa na entitetski, a plovidbu ovim opasnim morem, te udaljavanje od euroatlantskih integracija, u rukavicama je na press konferenciji nakon posljednje sjednice Vijeća ministara najavio i SNSD-ov Staša Košarac, koji već dva mandata vodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Takvi zahtjevi već na početku pregovora mogu otvoriti mnogo šira pitanja od same podjele ministarskih mjesta. Ako se za pregovaračkim stolom ponovo otvore teme prenosa nadležnosti, bit će to razgovori koji se neće ticati samo toga ko će dobiti koje ministarstvo, nego i kakva će biti država u naredne četiri godine, a moguće i poslije toga.