Optužnice Tužilaštva BiH više nisu javne

On je naveo da na osnovu instrukcije gore navedene agencije “optužnice više nikako ne mogu biti dostupne javnosti”.

Protežiranje transparentnosti

Petar Kovačević, direktor Agencije, kazao je za BIRN – Justice Report da je objavljivanje optužnica u punom obimu neprihvatljivo i da je suprotno pravu i praksi u drugim zemljama.      

“Prošle godine je bio postupak po prigovoru na obradu ličnih podataka i mi smo donijeli odluku. Za nas je to neprihvatljivo. To je suprotno i Zakonu o krivičnom postupku i Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Nema nijednog valjanog razloga zbog čega bi se to objavljivalo u takvom obimu i držalo na internet stranici”, istakao je Kovačević.

Izostavljanje informacija o adresi, matičnom broju, nacionalnosti, te drugim ličnim podacima, prema njegovim riječima, nije dovoljno.

“Nađite da li se u Njemačkoj ili drugdje objavljuju optužnice na internetu. Samo se u našoj zemlji protežira ta transparentnost. Pogledajte da li je tako u Evropi”, kategoričan je Kovačević.

Hag, Hrvatska, Srbija

Kako je Justice Report ranije pisao, Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH zatražila je 2010. od bh. pravosudnih institucija da uklone lične podatke iz optužnica i presuda koje objavljuju na web stranicama. Nakon toga je Tužilaštvo BiH povuklo sa interneta sve optužnice, ali su se one mogle dobiti na zahtjev, da bi na kraju i ta mogućnost bila ukinuta.

Optužnice drugih tužilaštava u BiH dostupne su javnosti, s tim da su lični podaci zaštićeni. U Hrvatskoj i Srbiji sve su optužnice dostupne javnosti. Zbog važnosti transparentnosti postupaka, Haški tribunal je na svoju internet stranicu postavio sve javne odluke i dokazne materijale od 1994. do danas. Javnosti je omogućeno da pogleda više od 190.000 dokumenata, od naloga za hapšenje, podnesaka, dokaznih predmeta, sve do drugostepene (konačne) presude.

Reakcije

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena-žrtva rata”:
“Svaka optužnica trebala bi biti dostupna svakom građaninu. Ne mogu vjerovati da je Agencija za zaštitu ličnih podataka mogla predložiti ovakvu odluku i da je Tužilaštvo BiH to prihvatilo. Kada kliknem na stranicu Haškog tribunala, znam koliko je presuđeno ratnih zločinaca za silovanje, koliko ih je umrlo, koliko ih je priznalo krivnju, koliko je postupaka u toku. Znači, uvijek mi je dostupno da se informišem jer me to interesuje i treba da znam.”

Miroslav Zelić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata:
“Mislim da je to ogromna uvreda za sve koji su pretrpjeli zločine i strahote ovog rata. Ta odluka služi da se zabrani izvještavanje javnosti i upoznavanje sa stvarnim činjenicama.”

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava iz Srbije:
“Optužnice su javni dokumenti i u Haškom tribunalu, ali i u Srbiji. Uskraćivanje optužnica moglo biuticati na adekvatno izvještavanje sa suđenja”.

Vasvija Vidović, advokatica:
“Podržavam tu odluku. Objavljivanje podataka iz optužnice znači da nisu prošli kroz proces provjere i prema tome nije fer da tako nešto izlazi u javnost. S druge strane, to utiče na javnost, javlja se negativan stav prema tim optuženima. Oni često gube na poslovnom i ličnom planu.”


Milena Čalić, Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta, Hrvatska:
“Praćenje suđenja će biti onemogućeno ukoliko optužnice i dalje ne budu javni dokumenti - sudovi i tužilaštva u Hrvatskoj dostavljaju optužnice koje sadrže osnovne lične podatke. Po mom skromnom mišljenju, mislim da je to pogrešna primjena Zakona o zaštiti osobnih podataka, a s druge strane, vi znate da to morate braniti onom potrebom javnošću. (...) U optužnici se navode osnovni podaci, a potreba javnosti je da zna kada je određena osoba optužena, tko je ta osoba. Mislim da to u ovom trenutku prevaguje potrebu zaštite osobnih podataka.”

(Izjave prikupio Justice Report – BIRN)