Omersoftić: Štediše će tražiti suspenziju direktora Agencije za privatizaciju FBiH

Udruženje za zaštitu deviznih štediša FBiH najavilo je da će na sutrašnjoj sjednici Parlamenta FBiH zatražiti od Predsjedavajućeg Mirsada Zaimovića te i svih zastupnika da podnesu krivičnu prijavu protiv direktora Agencije za privatizaciju FBiH Amera Bekrića, rekla je Amila Omersoftić, predsjednica ovog Udruženja.

„On je bespravno davao naše podatke drugim zemljama i agencijama. Umjesto da nam je davao potvrdu da su naša sredstva u Srbiji on je na njih doznačavao da su npr. neke osobe bile pripadnici Armije BiH i da imaju status RVI“, kazala je Omersoftić.

Vijeće ministara u prošlom sazivu donijelo je odluku po kojoj se potvrđuje da devizne štediše imaju pravo tražiti povrat novca koje su imale u bankama u Srbiji, te je u dogovoru dvije zemlje kazano kako će za rješavanje pitanja devizne štednje biti zadužena entitetska ministarstva finansija te Ministarstvo finansija Srbije.

„Svaki štediša koji je otišao u Srbiju dobio je odgovor da nije ostvario to pravo. U januaru prošle godine delegacija Vlade FBiH otišla je u Beograd i kazala kako odluka Vijeća ministara BiH nije važeća te da će se sve daljnje aktivnosti sprovoditi u saradnji dva ministarstva“, pojasnila je Omersoftić.

Kako je kazala, da bi štediše mogle da ostvare pravo u Srbiji, morali su da dobiju potvrdu iz Agencije za privatizaciju, ali je ta agencija kazala kako se štednja ne nalazi u Srbiji, već na jedinstvenom računu građana u BiH.

Nakon toga, 31. oktobra u Beogradu je boravila još jedna delegacija koja je, kako je istakla predsjednica Udruženja deviznih štediša, dogovorila da naši građani mogu da izvrše povrat sredstava.

„Jedina mogućnost jeste da Zoran Tegeltija zadrži dignitet Vijeća ministara i države Bosne i Hercegovine te da apelira na Srbiju da izvrši povrat sredstava u što kraćem periodu“, istakla je Omersoftić.

Predsjednica udruženja deviznih štediša kazala je kako je prošle sedmice bila sa nekoliko korisnika devizne štednje koji su pokrenuli postupak povrata sredstava iz devizne štednje.

„Proces je jako mukotrpan i dug. Prvo je potrebno izvaditi rješenje o deponovanim sredstvima uz probušenu deviznu knjižicu. Potom se s tim papirom ide u banku gdje morate otvoriti tri računa i to:

• Jedan na koji se uplaćuju rate duga
• Jedan na koji se emituju obveznice
• Jedan s kojeg se novac prebacuje na račune u BiH“, pojasnila je Omersoftić.

Ukupan dug koji štediše potražuju u Srbiji sa kamatama je 27 miliona eura. Kako je pojasnila Omersoftić, tenutno svoja sredstva potražuje oko četiri hiljade ljudi.

„Taj se iznos uplaćuje na osam rata u četiri godine. Nekada se radi o iznosu od 300 eura, odnosno rati po 30 eura, pa se onda zapitate da li se isplati odlaziti u Ljuboviju (Srbija op.a.) ili Beograd kako bi podigli ta sredstva“, kazala je na kraju Omersoftić.