Ratnom zločincu Radislavu Krstiću odbijeno prijevremeno puštanje na slobodu

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) ponovo je odbio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg komandanta Drinskog korpusa tzv. VRS Radislava Krstića, osuđenog na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici.

Predsjednica Mehanizma sutkinja Graciela Gatti Santana je u odluci navela da smatra da njegov zahtjev treba odbiti, iako ispunjava uslove da bude razmatran za prijevremeno puštanje na slobodu.

"Izuzetna težina zločina za koje je osuđen snažno govori protiv odobravanja prijevremenog puštanja na slobodu, a Krstić nije pokazao stepen rehabilitacije koji bi bio srazmjeran težini njegovog kriminalnog postupanja", navela je Gatti Santana.

Ona je ipak ukazala na nekoliko važnih pokazatelja njegovog napretka ka dostizanju standarda rehabilitacije, uključujući činjenicu da je javno podržao usvajanje rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se određuje Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine, uprkos zvaničnom stavu Srbije o toj rezoluciji.

Ukazala je Gatti Santana i na činjenicu da je Krstić ostao pri svom priznanju odgovornosti za zločine za koje je osuđen čak i nakon značajne medijske pažnje koju je izazvala njegova izjava iz 2024. godine.

"Ohrabrila bih Krstića da nastavi promišljati o događajima koji su doveli do njegove osude, o svojim djelima i propustima, kao i o uticaju svog ponašanja na izvršenje zločina, te da temeljito razmotri da li postoji bilo kakva informacija koju bi mogao pružiti, a koja bi mogla pomoći nacionalnim krivičnim postupcima ili identifikaciji lokacija na kojima se nalaze posmrtni ostaci nestalih osoba", navela je Gatti Santana.

Krstić je ranije bio uputio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, kao i pismo u kojem je prihvatio odgovornost. U pismu je Krstić pohvalio usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom je 11. juli određen kao Dan sjećanja na žrtve genocida, i naveo da podržava Rezoluciju.

"Prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995., da sam pomogao i podržao genocid tako što sam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid", rekao je Krstić u pismu.

Krstić je tada napisao da je pomagao i podržao zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara, da je učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena, djece i starijih iz Srebrenice, kako je naveo, znajući da su civili izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.

Naveo je da je znao da Glavni štab VRS-a nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa.

"Želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj", napisao je Krstić objašnjavajući da će to uraditi ako dopuste porodice žrtava. Njemu je Mehanizam u više navrata odbijao zahtjeve za puštanje na prijevremenu slobodu.

Početkom ove godine Sud BiH je potvrdio optužnicu koja Krstića tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. u Novoseocima kod Sokoca.