Od dejtonske do briselske faze: Zašto nam Evropljani gledaju kroz prste?

Reforme napreduju, zvaničnici EU u BiH impresionirani rezultatima. Slika je to koja prilično odudara od percepcije stanja u zemlji koja se suočava s političkom krizom zvanom referendum, piše Radio Slobodna Evropa.

I dok Visoki predstavnik u BiH govori da bi održavanje referenduma o Danu RS zakazanom za 25. septembar značilo „osporavanje državnog pravosuđa“, adekvatne reakcije nema.

Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigemark smatra kako i uprkos činjenici da je stanje u zemlji sve zaoštrenije, razloga za reakciju i bojazan nema.

„Znate stavove EU. Mi ga ne smatramo potrebnim i smatramo da se ova pitanja mogu prevazići na neki drugi način, da se pažnja ne skreće na ova pitanja i da zaista ostanemo fokusirani na ono što je bitno. Svi trebamo ostati mirni i smireni. Dosta je priče o mogućnostima novih sukoba. Takve priče i retoriku treba odbaciti“, kategoričan je Wigemark.

Kako je zemlji koja krši vladavinu prava, onda mjesto u EU? Pitanje je na koje ekspert za ustavno pravo Zlatan Begić odgovor nalazi u činjenici da je tolerisanje ranijih nepoštivanja odluka od strane međunarodne zajednice kulminiralo na primjeru koji prijeti da uzdrma BiH:

„Krivično je djelo, ne samo odbijanje odluke Ustavnog suda nego i poduzimanje bilo kakve radnje sa kojom bi se spriječilo ili onemogućilo provođenje odluke Ustavnog suda kada su u pitanju nosioci funkcija javne vlasti. Bojim se da je konformizam obuzeo institucije sistema. Prije toga, vjetar u leđa takvom jednom ponašanju je bilo indolentno ponašanje predstavnika međunarodne zajednice, na prvom mjestu Ureda visokog predstavnika, koji je grubo zanemario svoju odluku iz Anexa 10 Dejtonskog sporazuma. Zapravo je dopustio da se takve stvari rade, iako to predstavlja kršenje Dejtona i primjenjivih pravila međunarodnog prava.“

Razapeta između unutrašnjih političkih previranja i prosljeđivanja aplikacije Evropskoj komisiji na potvrđivanje i izradu upitnika, BiH očekuje prelazak iz dejtonske u briselsku fazu.

Tranzicija je to, kako vjeruje politički analitičar Adnan Huskić, koja je i najbezbolnija za EU, jer ona najbolje funkcioniše na tehničkim, a ne političkim stvarima, koje su smatra u BiH, ipak prvorazredni prioritet.

„Čini mi se da i Evropljani gledaju kroz prste u tom smislu, ne zato što smatraju da je to nešto zbog čega BiH treba progledati kroz prste, nego zato što oni odgovora na ovu situaciju nemaju. Njihov način rada, u principu, nije takav da smiruje političke tenzije i to je možda i paradoks cijele situacije. Čak bih rekao i da se situacija kretala u drugom smjeru. Da je insistiranje da je država funkcionalna često bilo korišteno u političke svrhe, upravo od strane onih koji smatraju da pokazivanjem toga da država nije funkcionalna, pokazuju u stvari da države ne treba ni da bude.“

Međutim, analitičari upozoravaju i na to da ako se želi u EU nema kompromisa u pogledu toga da se intitucije države moraju poštivati, a trenutno stanje govori suprotno.