Zar ništa nismo naučili: Recesija ponovo prijeti Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina bi, prema procjenama ekonomista, u skorijoj budućnosti mogla ući u recesiju što bi se prema njihovom mišljenju svakako negativno odrazilo i na kamatne stope koje plaćaju bh. građani.

“Budući da u našoj zemlji prevladavaju krediti s promjenjivom kamatom, izloženost kućanstava riziku promjene kamatnih stopa nije zanemariva”, na to su u svojim izvještajima za prošlu godinu upozorile međunarodne ali i domaće finansijske institucije.

Opasnosti za našu zemlju se kriju u sporom formiranju vlasti, nedostatku mjera koje bi pomogle opstanak privrede i lekcijama koje nismo naučili iz svjetske ekonomske krize iz 2008. godine. Ipak prvenstveno se predviđanja crnog recesivnog scenarija za Bosnu i Hercegovinu dolaze zbog vrlo skromnih rezultata razvijenih ekonomskih velesila Europske unije. Na prvi pogleda to možda i nema veze sa BiH, ali u stvarnosti itekako ima jer ekonomija naše države je bazirana na izvozu robe na strana tržišta poput Njemačke, Italije ili Turske.

Ekonomista Admir Čavalić za Radiosarajevo.ba kazao je da, uzimajući u obzir da ekonomija Njemačke obuhvata gotovo trećinu ekonomije Eurozone, jasno je da bilo kakav poremećaj u datoj zemlji vodi ka negativnim posljedicama za ostatak Evrope.

“Konkretan problem usporavanja ekonomskih aktivnosti u Njemačkoj je vezan za industrijski sektor, dok ostatak ekonomije normalno funkcioniše (što daje dozu optimizma u vezi budućih dešavanja i potencijala recesije). Shodno navedenom, još uvijek je nejasno u kojem će se pravcu kretati Njemačka i da li će to imati posljedice po ostatak Evrope, odnosno Bosnu i Hercegovinu”, smara Čavalić.

Dodaje da naša zemlja predstavlja relativno malo tržište, ovisno o ekonomskom rastu evropskih zemalja, a sada naročito Njemačke, Italije i Turske koje su u fokusu zbog nižih stopa ekonomskog rasta od očekivanih.

“Riječ je o tri zemlje koje spadaju u 10 najvećih vanjskotrgovinskih partnera naše zemlje, pa shodno tome moguće je očekivati određene posljedice po domaći izvoz. Svejedno, ovo se možda i ‘zaobiđe’ (u slučaju najgoreg scenarija) i to kroz rast domaće potrošnje i otvaranje novih tržišta za naše proizvode”, pojasnio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina kao mala zemlja, nema adekvatnih mehanizama zaštite i u tom smislu se samo može “prepustiti” ekonomskim strujama.

“Zbog toga na dugi rok moramo diverzificirati izvoz, a kako bi manje zavisili od jedne zemlje”, naglasio je Čavalić.