Nedostatak zakona: Kantoni još uvijek propisuju boravišne takse

O Bosni i Hercegovini sve više se piše u pozitivnom kontekstu kada riječ o turizmu. Mnogi blogeri, različiti entuzijasti i avanturisti, kao i brojni svjetski mediji na svojim internet stranicama pišu reportaže iz naše zemlje i uglavnom s pozitivnim iskustvima.

Sve to dovodi do većeg priliva turista u našu zemlju što je otvorilo pitanja naplata i visine boravišnih taksi. BiH nema usvojenu strategiju razvoja turizma niti zakon o turizmu na državnom nivou, a poražavajuće je da ga nema ni u FBiH. Boraviše takse regulirane su kantonalnim zakonima i kantonalne vlade uredbama donose na godišnjem nivou iznos taksi.

U susjednoj Hrvatskoj, takse iznose od dvije kune po osobi i noćenju do najviših 4 pa do 7 kuna u glavnoj sezoni. U Hrvatskoj su i kategorizirana mjesta po turističkim razredima: A, B, C i D. U Crnoj Gori boravišna taksa za odrasle iznosi 0,90 centi po danu, djeca do 12 godine ne plaćaju takse, a djeca od 12-18 godina plaćaju 0.45 centi.

Kako je za Radiosarajevo.ba izjavio direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo Nermin Muzur, Vlada KS-a bi trebala do kraja oktobra donijeti odluku o visini i načinu plaćanja boravišne takse za sljedeću godinu.

“Trenutna boravišna taksa je dvije KM u Kantonu Sarajevo, za smještaje tipa hotela, hostela itd. Za osobe koje fizički iznajmljuju svoje stanove, sobe i apartmane, oni plaćaju paušalno 50 KM po krevetu, na godišnjem nivou. Vlada KS-a može svojom odlukom promijeniti iznosnu cijenu, boravišne takse”, pojašnjava Muzur.

Prema njegovim riječima, izmjenama i dopunama zakona, data je također mogućnost da Vlada KS-a propiše i festivalsku taksu. Na pitanje kako se raspoređuje novac prikupljen od boravišnih taksi, naš sagovornik je rekao da 70 posto ide za promociju turizma, a 30 posto za ostale tekuće troškove.

Muzur je dodao da je taksa jednaka za domaće i strane turiste.

Federalna ministrica za okoliš i turizam Edita Đapo izjavila je za Radiosarajevo.ba da je resorno ministarstvo dalo prijedlog novog zakona o boravišnoj taksi.

“Ovo pitanje u svim zemljama regiona regulirano je zakonom. Prema prijašnjem zakonu, koji je u julu 2014. godine proglašen neustavnim, najveća taksa iznosila je 2 KM, a takse su se plaćale prema A, B, C i D razredima turističkih mjesta”, spomenula je Đapo.

Naša sagovornica kaže da bi novi zakon o turizmu unaprijedio poslovanje privrednih subjekata u turizmu.

“Definirali smo da se iz boravišne takse, mogu finansirati samo projekti iz turzima, koji će doprinijeti razvoju turizma. Naravno, naš prijedlog je da po 10 posto ide na FBiH i na kantone, a 80 posto na lokalne zajednice. Lokalna zajednica odlučivala bi koji projekti se mogu finansirati odatle. Ne bi išlo u finansiranje recimo troškova zapošljavanja ljudi, nego u projekte iz turizma. Tu su unapređenje signalizacije, obnova određenih staza i slično", objasnila je Đapo.

Prema njenim riječima, zakon o boravišnoj taksi regulirat će naplatu boravišne takse, ko će je plaćati, ko će biti oslobođen plaćanja, te u kojem procentu će se vršiti raspodjelu tih prihoda.

Na pitanje zašto nema zakona o turizmu na državnom nivou zbog kojeg bi BiH mogla povući i sredstva iz IPA fondova, Đapo je rekla da Vlada FBiH i Vlada RS-a rade na harmonizaciji zakona.

“Za nas je važno da turista ne osjeća tu razliku, da plaća jednaku boravišnu taksu u FBiH i u RS-u ili ako želi investirati da ima jednake uvjete. Što se tiče povlačenja IPA sredstava, mislim da to neće predstavljati problem. Čak i turističke zajednice, koje su postojale, povlačile su određena IPA sredstva iz Europskih fondova na osnovu projekata”, rekla je Đapo.

Spomenula je međudržavni projekt biciklističkih staza i staza meda i soli koje povezuju Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Crnu Goru, a finansirane su iz IPA fondova.