Nastavlja se nestašica lijekova u BiH: Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice

Stanje s nestašicom lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine mijenja se iz dana u dana, trenutačno nema adekvatne zamjene za dječji sirup Ospen 750, antibiotik iz grupe penicilina, dok su se neki od 25 lijekova koji su bili deficitarni, kako je objavila Agencija za lijekova BiH, pojavili na tržištu.

"U posljednjih nekoliko dana pristigle su određene količine lijekova koje su do sada bile u defekturi, a isto tako pojavljuje se defektura nekih lijekova koje smo imali", kazao je Feni Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije Federacije BiH.

Dodaje kako nije problem samo u nedostatku antibiotika, nego se nestašice pojavljuju i kod drugih grupa lijekova.

Međutim, napominje, veći broj ovih lijekova ima adekvatnu zamjenu tj. radi se o generički istovjetnom lijeku drugog tvorničkog naziva pa tako zasada nema većih problema u opskrbi lijekovima naših pacijenata.

"Trenutno nemamo adekvatnu zamjenu za dječji sirup Ospen 750 što mi se u ovom trenutku čini kao veći problem", rekao je Crnogorac.

Na pitanje šta možemo očekivati do kraja godine, tj. s kojim bi se problemima sve mogli suočiti prilikom opskrbe lijekovima, odgovara kako se to može samo nagađati, podsjetivši da je Europska komisija donijela odluku o zabrani izvoza 250 molekula lijekova iz EU-a.

"Kakve posljedice će to imati za BiH, ne možemo predvidjeti. Naš problem je taj da od razdoblja kad se određeni lijek registrira u EU do registracije u BiH prođe 800 dana. U zadnjih pet godina na tržište BiH nije došao nijedan inovativni lijek. Više je razloga za to, a jedan je i taj da bi lijek došao na esencijalnu listu treba proći 13 tendera u BiH", ističe predsjednik Komore magistara farmacije Federacije BiH.

Svi kantoni u Federaciji BiH imaju svoju esencijalnu listu i ona se razlikuje od kantona do kantona. Također svoju listu lijekova ima RS kao i Brčko distrikt. Kao posljedica svih ovih problema velike strane farmaceutske kompanije pokazuje sve manje interesa za tržište BiH", rekao je Crnogorac, zaključivši da je dobro što domaći proizvođači mogu zadovoljiti veći dio potreba stanovništva lijekovima u BiH, negdje oko 70 posto.