Nasiha Pozder: Poljoprivreda nije valuta za kupovinu socijalnog mira

Radiosarajevo.ba
Nasiha Pozder: Poljoprivreda nije valuta za kupovinu socijalnog mira

Od 2011. do 2017. godine u BiH je na poticaje potrošeno oko jedne milijarde KM, od čega na poljoprivredu otpada preko 750 miliona KM – pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo. Unatoč tome, stanje na terenu pokazuje da se situacija u poljoprivredi nije značajno popravila.

“Po pitanju, recimo, poljoprivredne mehanizacije, situacija je još i gora, jer značajnijeg ulaganja u nove poljoprivredne mašine i obnovu mehanizacije nije bilo. Svi programi subvencija bazirani su na političkoj koristi koju uloženi novac može vratiti političkoj garnituri koja poticaje daje, a maksimalni efekat koji je postignut je ublažavanje lošeg socijalnog stanja stanovništva u ruralnim sredinama”, kaže Nasiha Pozder, potpredsjednica Naše stranke.

Razloga za ovakvo stanje je više, a u osnovi ne postoji strateško opredjeljenje koje vrste proizvodnje BiH želi da razvija u pravcu postizanja konkuretntnosti na nivou regije i Evropske unije.

Različiti nivoi vlasti imaju vlastite programe poticaja koji su međusobno neusklađeni. Administrativna struktura koja prati programe poticaja je u Republici Srpskoj potkapacitarna, a u Federaciji BiH te poslove rade kantonalne savjetodavne službe u saradnji s općinskim referentima za poljoprivredu. Veliki broj zahtjeva i mali broj službenika sveli su posao na popunjavanje i kompletiranje formulara, excel tabela, potvrda i izjava, u kojima se gubi prava slika stanja na terenu.

Politički interes za uticaj nad novcem koji se dijeli u poljoprivredi toliko je izražen da BiH još nema formalno dogovoren način funkcionisanja Agencije za plaćanja u poljoprivredi na državnom nivou, bez koje EU trenutno ne želi u BiH ulagati svoje predpristupne fondove za razvoj poljoprivrede.

“Da je samo polovina do sada potrošenih sredstava strateški i sistemski uložena u razvoj mljekarstva, proizvodnju i preradu šljive u Bosni i plasteničku proizvodnju povrća u Hercegovini, danas bismo imali tri razvijene i međunarodno konkurentne grane poljoprivredne proizvodnje. To što je naša strategija bila da od poljoprivrede pravimo socijalni buffer, dovelo nas je do uzalud potrošenih gotovo milijardu KM. Tako će bit i dalje sve dok se odluke ne budu bazirale na struci i na tržišnoj ekonomiji, a ne na broju glasova koje će donijeti na izborima djeliteljima poticaja”, kaže Pozder.

Iz Naše stranke naglašavaju da je u pristupu razvoju poljoprivrede preskočen prvi korak, a to je državni prostorni plan kojeg BiH nema. On bi obezbijedio jasnu viziju upravljanja svim resursima, pa i poljoprivrednim, što bi dalje značilo definisano razvojno opredjeljenje države koje se od devedesetih godina prošlog vijeka dešava stihijski i na štetu pomenutih resursa.

Osim izrade državnog prostornog plana, Naša stranka se zalaže za implementaciju Strategije ruralnog razvoja, čime bi se otvorili predpristupni EU fondovi za poljoprivredni razvoj, te transparentnije i bolje kontrolirane subvencije svih nivoa vlasti poljoprivrednicima.

Naša stranka svoju politiku razvoja poljoprivrede bazira na stalnim razgovorima sa stručnjacima iz ove oblasti koji djeluju na različitim dijelovima BiH.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak