BiH bez državne strategije: Treba uložiti tri milijarde eura u razvoj energetike

Posebno su važne poruke Jana Snaidaufa, šefa političkog i ekonomskog odjela Delegacije Europske unije u BIH i specijalnog predstavnika EU u BiH, koji je istaknuo da je reforma legislative u energetskom sektoru ključan segment budućnosti BIH.

"Drago mi je što sam nazočan ovdje, kao predstavnik EU, jer ovaj samit okuplja prave ljude u pravim diskusijama. EU je postavila osnovne značajke energetskog sistema, odnosno održivost energetskog sektora, što je najveći prioritet. Energetska politika EU se bazira na energetskoj efikasnosti, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, što su i teme ovog samita. To cu i ciljevi koji su postavljeni pred energetski sektor BIH, kako bi se približili europskoj porodici“, kazao je Snaidauf.

I on, kao i svi drugi govornici, istaknuo je kako je usvajanje nacionalne energetske strategije ključan, jer je to dokument koji postavlja ciljeve i korake energetskog sektora, što bi u konačnici trebalo donijeti i benefite svim građanima BiH.

"Moramo pomenuti i da je BiH dio Energetske zajednice, te da je godinama u stalnim i teškim prekršajima obaveza koje je preuzela pristupanjem ovoj zajednici. Mora doći do legislativne promjene, koja će BiH izvesti iz ovog problema, kako bi postala punopravna članica Energetske zajednice, koja pošuje sve ugovore i obaveze. Zaista, dakle, postoji potreba za reformom, možda se ona ne čini previe zahtjevnom i kompliciranom, ali je prijeko potrebna politička volja za nju. Sve to, u konačnici, donijet će promjene koje će BiH ne samo izjednačiti sa zahtjevima EU, nego će i donijeti brojne pogodnosti za državu i ekonomiju, odnosno otvaranje novih radnih mjesta i općenito razvoj“, zaključio je Snaidauf.

Njegova kolegica i predstavnica vodeće europske politike, ambasadorica Njemačke u BiH Christiane Hohmann dodala je kako je zadovoljstvo što postoje ovakvi samiti koji potenciraju energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

"Važno je da se sastajemo ovdje, ne samo da bismo razgovarali o tehničkim pitanjima, nego i o političkim procesima u vezi s ovim sektorom. Dok možemo imati mnogo tehničkih projekata, recimo otvaranje hidroelektrana, moramo imati i politički okvir koji ih podupire. Mnogo je postignuto kroz ove projekte u proteklim godinama, ali mnogo toga još je pred nama i ono što vam mnogu reći jeste da ćemo mi nastaviti podržavati ove aktivnosti“, rekla je ambasadorica Hohmann.

Pored ovog, govornici tokom posljednjeg dana 4. Energetskog samita u BiH posebno važnim smatraju da preporuke koje dolaze iz energetskog sektora budu usvojene kao dio predizbornih programa, ali i postizbornih programa političara i institucija, kako bi se omogućio pozitivan progres u ovom sektoru.

"Ove godine samit je posebno važan jer tu nisu samo ljudi koji predstavljaju energetski sektor, nego i donosioci odluka koji odlučuju o napretku u ovom sektoru. Veoma je važno da političari saslušaju ekspertske analize u vezi s ovim temama, odnosno njihove poruke i odluke, koje će naravno moći da im omoguće da odrede svoje pravce kretanja. Energija je veoma važna za ekonomiju, a za BiH je važno to što je izvozno orijentirana u ovom sektoru. Postoji još mnogo potencijala da se ovaj sektor razvije, to mora biti stub daljeg razvoja. Sve to će ojačati energetsku sigurnost, što su na kraju pogodnosti za sve stanovnike BiH, ali i motiv za nastavak razvoja bh. privrede“, kazao je zamjenik šefa misije Ambasade SAD-a u BiH Paul Horowitz.

Na kraju, posebnu važnu poruku istaknuo je ambasador Velike Britanije u BiH Edward Ferguson, koji je rekao da BiH ima komparativne prednosti u smislu energetskih potencijala, ali da je još mnogo posla kako bi se izmijenila legislativa potrebna za razvoj.

"Energetski sektor je ključan za ekonomiju i socijalni razvoj svake zemlje. Bilo da je riječ o sigurnosti snabdijevanja, zadovoljstvu korisnika ili pitanjima zaštite okoliša, to je veoma kompleksan sektor i zahtijeva strateški dobro isplanirani okvir, da bi se ovaj sektor iskoristio. Svjetska banka procjenjuje da BiH treba uložiti više od tri milijarde eura u naredne dvije decenije, da bi razvila ovaj sektor, iako ima brojne prednosti. Dobre vijesti jesu da je britanska vlast već sarađivala sa entitetskim vlastima u BiH, te da su one usvojile nove energetske strategije, s modernim značajkama. Loša vijest je da je taj proces uzeo mnogo više vremena nego smo željeli, te da još uvijek ne postoji nacionalna energetska strategija. To mora biti fokus današnjeg samita i poruka koju trebamo poslati političarima, jer predstoji još mnogo drugog posla da bismo unaprijedili i razvili energetski sektor u BiH“, zaključio je ambasador Ferguson.

Podsjećamo, 4. Energetski samit održava se u Neumu od 25. do 27. aprila, a zajedno ga organiziraju USAID-ov projekt Investiranje u sektor energije (EIA) i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), kroz projekte "Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH“ i "Poticanje energetske efikasnosti u BiH“. Cijeli samit održava se pod pokroviteljstvo Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, te entitetskih regulatornih komisija za energiju i energetiku.

Na samitu učestvuje više od 400 najvećih stručnjaka iz ove oblasti, kao i brojni donosioci odluka u političkom smislu.