Energetski samit: Razvoj energetskog sektora u BiH koči kasno donošenje zakona

Direktor USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije Ognjen Marković, koji je jedan od organizatora ovog samita, istaknuo je kako su ključne teme samita strategija razvoja energetskog sektora u BiH, energetska efikasnost kao dio te strategije, zatim obnovljivi izvori, prepreke u investiranju u energetski sektor i općenito reforma energetskog sektora.

"Tržište električne energije je dijelom otvoreno, a da bi bilo potpuno otvoreno potrebno je donijeti legislativu sa kojom kasnimo, kao i izvršiti deregulaciju proizvodnje električne energije u proizvodnim objektima. Na panelu o tržištu električne energije govorit ćemo o tome koliko i zašto BiH kasni u implementaciji europskih direktiva u vezi sa tržištem. Vidjet ćemo koje zakone treba donijeti da bi se uspostavio zakonski okvir da bi tržište u potpunosti profunkcioniralo“, kazao je Marković.

Dodao je i kako je specifičnost ovog samita što se svi zaključci doneseni tokom prvog dana biti predstavljeni predstavnicima parlamentarnih stranaka posljednjeg dana samita. Tada bi trebale biti definirani i pravci u kojima će se bh. energetski sektor kretati ubuduće.

Kada je riječ o podršci međunarodne zajednice posebno je zanimljivo da sa USAID-om ovaj samit organizira i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), te je direktorica GIZ-ovih projekata Sibylle Strahl istaknula kako je fokus ovogodišnjeg samita provedba svih preporuka i konkretnih akcija u energetskom sektoru BiH, kao i pravni okvir za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

"GIZ pruža tehničku pomoć bh. institucijama u vidu savjetodavnih usluga i podrške jačanju kapaciteta institucija te organizira različite platforme za dijalog, kao što je današnja konferencija. Predstoji još mnogo posla u pogledu jačanja institucionalnih kapaciteta. Uvijek kada dodate neki novi element postoji još mnogo prostora za učenje, a kada govorimo recimo o tranziciji i Njemačka još uvijek uči. Ipak, stekli smo mnogo iskustva, koja sa zadovoljstvom dijelimo s partnerima“, kazala je Strahl, dodavši da im je posebno važna podrška BiH na putu razvoja energetskog sektora.

"Mi podržavamo BiH u tome da bude dio energetske zajednice te da ostvari napredak u tom smislu. Međutim, riječ je i o političkim odlukama koje ne možemo komentirati. BiH je mnogo uradila prethodnih godina, raste stalno, te će sigurno kvalitetne i interaktivne panel diskusije dovesti do konkretnih rezultata“, zaključila je Strahl.

Komentirajući današnje razgovore o razvoju energetskog sektora u BiH ekspert iz oblasti elektroenergetskih mreža i sistema Mirza Kušljugić istaknuo je kako je vrlo važno da naša zemlja uđe u proces tranzicije, koji će dovesti do skidanja sankcija Energetske zajednice, ali i do razvojnih procesa u našoj zemlji.

"Neće nas niko isključiti iz energetske zajednice, to jedino možemo mi sami. Ipak, to ne bi bilo dobro jer je put koji vodi u EU je put preko funkcionalnog povezivanja, odnosno onog što se naziva Energetska zajednica. Moramo ozbiljno shvatiti pred nama, izradu strateških dokumenata i približiti se europskim politikama“, rekao je Kušljugić.

Dodao je i kako je ovaj proces transformacije energetskog sektora u BiH izuzetno zahtjevan i bolan, te da će svi morati uložiti svoje znanje i iskustvo u takav proces.

"Sretna okolnost BiH jeste da je ona jedna od rijetkih zemalja u regiji koja može postići i energetsku održivost na obnovljivim izvorima. Svaki tranzicioni proces ima neminovno svoje gubitke, pa je recimo u Njemačkoj koja pravi tranziciju s fosilnih goriva i uglja veliki broj rudara izgubio posao. Ipak, oni imaju posebne programe za regione koji zavise od ove industrije, koji znače otvaranje novih radnih mjesta. Ključno za BiH je da budemo što brži, jer već kasnimo za EU u sofisticiranim izmjenama zakonske regulative. Zemlja smo koja je energetski bogata, ali možemo doći u poziciju da uvozimo električnu energiju, što bi bilo katastrofalno, a niko ne može spriječiti kupce da kupuju električnu energiju tamo gdje je jeftinije“, istaknuo je Kušljugić, zaključivši da se BIH mora pronaći u regionalnom razvoju energetskog tržišta, kako bi sustigli sve partnere u ovom procesu.

Podsjećamo, 4. Energetski samit održava se u Neumu od 25. do 27. aprila, a zajedno ga organiziraju USAID-ov projekt Investiranje u sektor energije (EIA) i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), kroz projekte "Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH“ i "Poticanje energetske efikasnosti u BiH“. Cijeli samit održava se pod pokroviteljstvo Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, te entitetskih regulatornih komisija za energiju i energetiku.

Na samitu učestvuje više od 400 najvećih stručnjaka iz ove oblasti, kao i brojni donosioci odluka u političkom smislu.