Mladi borci za promjene

Sve više mladih u Bosni i Hercegovini aktivno je u političkim strankama. Međutim, oni nemaju stvaran uticaj na donošenje odluka u njihovoj zemlji. Neki od tih mladih ljudi žele se boriti za promjenu ovakvog stanja.

U Banjaluci je od 18. do 24. avgusta održana treća i do sada najveća konferencija mladih Bosne i Hercegovine. Organizatori su željeli zbližiti mlade iz svih dijelova zemlje i pokazati im kako da bolje iskažu svoje ideje i na taj način pomognu svojim lokalnim zajednicama. Iako raste broj mladih koji se odlučuju na politički angažman veoma je mali stvaran uticaj koji oni imaju na donošenje važnih odluka u svojoj zemlji.

Mladim Banjalučanima Mariju Lukajiću i Nikolini Malčić dosadilo je "mlaćenje prazne slame" koje, kako kažu, praktikuje većina njihove generacije i odlučili su da uzmu stvari u svoje ruke. Ove godine odlučili su da se kandiduju za mjesto odbornika Skupštine grada Banja Luka.

"U politiku sam ušla 2007.godine na početku studija politikologije, a još od srednje škole sam znala da se želim baviti politikom. Odrasla sam u takvom okruženju i bila sam okružena takvim ljudima da sam naučila da ne trebam prepuštati stvari slučaju, već da ću ja biti ta koja će odlučiti kada treba nešto poduzeti i to sama i uraditi", kaže Nikolina koja se za mjesto odbornika kandiduje ispred stranke DNS-a.

Većina nezainteresovana za politiku

Istraživanje Glasovi mladih sprovedeno u okviru programa Ujedinjenih nacija pokazalo je porazne cifre: 83 posto mladih nezainteresovano je za politiku, 99 posto ih smatra da imaju mali ili nikakav uticaj na odluke koje se donose na lokalnom nivou, a većina u proteklih 12 mjeseci nije kontaktirala političare, učestvovala u javnim protestima ili potpisala peticije. Neznatno je povećan broj mladih, sa 57 na 60 posto, koji su izašli na izbore u odnosu na isto istraživanje sprovedeno 2008. godine, a kao glavni razlozi za neizlazak na izbore navodi se "sumnja u promjene" i to što mladi "ne znaju kojoj stranci da poklone svoje povjerenje". Ma kako crne izgledale ove cifre, Nikolina smatra da nije tačno da su mladi toliko politički neaktivni: "Mladi se samo žale da je nezaposlenost velika i da je obrazovni sistem loš, a u stvari treba da se brinu ne samo za svoje probleme, već i za probleme cijelog društva".

I Mario Lukajić smatra da pozitivnu energiju i kreativnost mladih treba drugačije usmjeriti. On je glumac i jedan od osnivača Gradskog pozorišta Jazavac. Trenutno pokušava animirati mlade putem društvenih mreža Facebook, Twitter i sopstvenog bloga. Mario smatra da mladi ljudi moraju ozbiljno shvatiti svake izbore i početi aktivno sudjelovati u političkom životu.

"Tokom priprema za moju predizbornu kampanju shvatio sam da najveći problem nisu različiti programi stranaka nego razlike između generacija", kaže Lukajić i dodaje da mladi moraju shvatiti da i oni imaju moć odlučivanja i predlaganja novih ideja.

Najvažniji su motivacija i upornost

Sa ovim se slaže i 30-godišnja Merima Softić koja je već četiri godine na poziciji opštinske vijećnice u Opštinskom vijeću Tuzla. Nakon uspješne sportske karijere odlučila se na karijeru u politici i nije se pokajala, a smatra da su najvažniji upornost i motiviranost: “Morate stvarno voliti ono što radite i da argumentirano i sa činjenicama kojima raspolažete iznesete svoje ideje. Onda možete biti sigurni da će ljudi biti spremni da vas saslušaju. Mladi ljudi su energični, dinamični i željni dokazivanja i takva energija neće ostati neprimjećena“, kaže ona.

Njoj i većini mladih ljudi koji se bave politikom najviše smeta osjećaj inferiornosti te neuključivanje u proces odlučivanja. Primjer Njemačke pokazuje koliko je važna dobra saradnja službenih političkih institucija i političara sa mladim ljudima. Još tokom školovanja njemački učenici imaju priliku posjetiti službene institucije i razgovarati sa političarima koji odgovaraju na njihova pitanja i opisuju svoja iskustva iz "prve ruke".

Porijeklo bosansko, razmišljanje o politici - njemačko

Srednjoškolac Haris Trgo bosanskohercegovačkog porijekla učestvovao je na konferenciji mladih koja je održana 21. avgusta u Esenu. Koncept konferencije bio je veoma zanimljiv i nov, a mladi političari su imali priliku direktno razgovarati sa Silvijom Lorman, ministricom škola i obrazovanja u pokrajini u kojoj on živi, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji:

"Prvo je osnovan forum na internetu gdje je bilo sedam glavnih tema, kao što su, na primjer, škola, univerzitet i tako dalje, i onda su oni mladi koji su najbolje pisali i čije teze su se najviše svidjele ljudima pozvani na konferenciju. Pošto sam bio glasnogovornik mladih na temu 'škola' imao sam priliku razgovarati sa ministricom Lorman. Njemačka vlada se inače dosta trudi oko mladih ljudi zato što znaju koliko su oni važna grupa", kaže Haris.

U Njemačkoj skoro svaka stranka ima svoj omladinski ogranak koji je često veoma aktivan i dosta se ulaže u konferencije i prakse mladih u službenim institucijama. Iako ni u Njemačkoj situacija nije idealna, i dosta mladih je nezainteresovano za politiku, vlada je shvatila potencijal budućeg biračkog tijela i ulaže sve više kako bi motivisala mlade da zakorače u politički život. Konferencija mladih koja je ovih dana održana u Banjaluci većinom je finansirana od strane stranih organizacija u Bosni i Hercegovini, dok domaće vlasti za podršku ove konferencije skoro da nisu imale sluha.