Ministrica Duraković: Škole moraju biti mjesta sigurna za svu djecu, nasilje ćemo spriječiti

Nezapamćena tragedija u beogradskoj školi i ubistvo deset osoba, od kojih je devetero učenika, otvorila je brojna pitanja i zebenje, ne samo u toj susjednoj zemlji, veći i u regiji.

Koliko su naše škole sigurne? Ako nisu, zašto nisu, i kako možemo spriječiti tragične slučajeve poput onog nezapamćenog u Srbiji? Kakvo je naše obrazovanje uopće? Zašto imamo užasno loše rezultate na relevantnim međunarodnim testovima i fenomen „poplave petica“ u školama?

Ko su uzori našoj djeci? Je li važnije imati toliko ministarstava obrazovanja, dok su škole sve praznije?! I može li se sa razine FBiH efikasnije koordinirati rad kantonalnih organa. Kada ćemo ukinuti „dvije škole pod jednim krovom“, a početi ulagati u rano obrazovanje djece? Kako do više ulaganja u nauku?

O svemu tome razgovarali smo sa prof. dr. Jasnom Duraković, novom ministricom obrazovanja i nauke Federacije BiH.

Radiosarajevo.ba: Uvažena ministrice Duraković, nedavno ste preuzeli dužnost ministrice obrazovanja i nauke FBiH, kakvi su prvi dojmovi?

Duraković: Dobila sam povjerenje premijera Vlade FBiH da u ovom mandatu vodim Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH. Za mene kao univerzitetsku profesoricu i nekoga ko se bavi naukom i obrazovanjem skoro dvije decenije, ova funkcija predstavlja izazov. Zajedno sa svojim saradnicima, vrsnim profesionalcima, pokušat ćemo unaprijediti kvalitet obrazovanja u FBiH. Ministarstvu, koje je već duži niz godine dezorijentisano, napokon treba “Jasna vizija” i dobra upravljačka politika. Potrudit ćemo se da uradimo sve da poboljšamo rad ovog značajnog ministarstva.

Poboljšati rad sa talentima

Radiosarajevo.ba: Šta će biti centralne tačke Vašeg plana aktivnosti u resoru kojeg ste preuzeli? Gdje, hajmo reći, vidite ključne izazove?

Duraković: U prvom planu je unapređenje obrazovnog sistema i naučno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnost. Aktivnosti za implementaciju glavnog programa Ministarstva bit će jedan od prioriteta, te ćemo nastojati poboljšati rad sa talentima, kao i standard učenika i studenata, poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve, razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja, unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze, te promovisati toleranciju, nenasilje i rodnu ravnopravnost u porodici i društvu.

Pozitivna klima u školama

Radiosarajevo.ba: Proteklih sedmica, a nakon tragičnog događaja u školi u Beogradu, mnogo se govori o stanju sigurnosti u školstvu u regiji, pa i BiH, postoji strah da bi se slični događaji mogli desiti i na našim prostorima zbog čega ste, na koncu, i Vi zatražili i informaciju o sigurnosti u školama. Kad smo kod toga, šta su pokazale informacije s terena?

Duraković: Škole moraju biti mjesta sigurna za svu djecu i uposlenike. Ministarstva obrazovanja u kantonima već su poduzeli odgovarajuće mjere kojima bi se osigurao siguran ambijent ne samo u osnovnim i srednjim školama, nego i visokoškolskim institucijama. Obrazovanje svih sudionika o nasilju, njegovim posljedicama i načinima kako prepoznati i spriječiti nasilje je ključno. Moramo svakako promovisati pozitivnu školsku klime: Stvaranje inkluzivne i sigurne školske klime može smanjiti incidenciju nasilja.

Radiosarajevo.ba: Koje su moguće konkretne aktivnosti kako bi se počelo s preventivnim djelovanjem u bh. školstvu i u ovom smislu?

Duraković: U Programu Ministarstva za naredni period planiran je nastavak saradnje na implementaciji Programa sekundarne prevencije neprihvatljivih oblika ponašanja, kao programa ranog prepoznavanja indikatora koji mogu dovesti dijete u opasnost da postane počinilac ili žrtva različitih oblika nasilja, i koji omogućava pružanje adekvatnog tretmana djetetu i porodici umjesto određivanja sankcije, u okviru kojeg se pravovremeno reagira na rane znakove neprilagođenog ponašanja.

Aktivnosti u oblasti obrazovanja su usmjerene na prevenciju svih oblika ekstremističkog i terorističkog djelovanja u saradnji sa kantonalnim ministarstvima obrazovanja, stručnjacima iz resora zdravstva, socijalne zaštite, pravde i drugih, te međunarodnim organizacijama. Cilj je unapređenje vještine kritičkog mišljenja, rezilijencije i empatije kod mladih ljudi, te ojačane kompetencije nastavnika u ovoj oblasti.

Radiosarajevo.ba: Kako generalno vidite stanje u našem obrazovanju i koje su moguće aktivnosti na njegovom poboljšanju?

Duraković: Važno je napomenuti da ćemo mi u narednom periodu nastojati unapređivati obrazovni sistem i naučno-istraživačku i istraživačko-razvojnu djelatnost, poboljšati rad sa nadarenima i talentima te standard učenika i studenata. Mišljenja sam da je obrazovanje poprilično dobro organizirano u FBiH, ali kao i u svakom segmentu neophodne su izmjene i prilagođavanje vremenu i trenutim potrebama. Što se tiče predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja, važno je osigurati inkluzivno obrazovanje za sve, prvenstveno razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja, te unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze.

Ministarstvo obrazovanja i nauke će u narednom periodu, između mnoštva aktivnosti u poboljšanu obrazovanja, kroz svoje aktivnosti nastojati ukazati ministarstvima obrazovanja kao i kantonalnim Vladama na nužnu implementaciju novih predmeta, poput ZŽS - Zdravi životni stilovi, ili predmeta Medijska pismenost, kao instrumenta za zaštitu djece i maloljetnika u FBiH. Dat ćemo potpunu podršku udruženjima građana, osnovnim i srednjim školama i univerziteta u provedbi edukacija,  projekata i publikacija iz ove oblasti, ali i podršku u izradi kurikuluma i strateških dokumenata potrebnih za predmet „Medijska pismenost“.

Osnaživanje Koordinacije

Radiosarajevo.ba: Koliko na procese osnaživanja obrazovnog sektora uopće može utjecati federalna vlast s obzirom na izmještenost sektora obrazovanja na razinu kantona? Postoji li mogućnost za učestalijim korištenjem instrumenta Koordinacije ministara obrazovanja i da li bi to, po Vama, donijelo jedan kvalitativni zamah, po Vama?

Duraković: Ministarstvo obrazovanja i nauke aktivno će raditi na osnaživanje Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH, kao i Konferencije ministara obrazovanja u BiH.

To će podrazumijevati aktivan rad na ispunjavanju kriterija i ključnih prioriteta iz oblasti obrazovanja a potrebnih za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, sufinansiranje zajedničkih projekata, stvaranje okvira za zajednički rad, saradnja sa Agencijom za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovin, te saradnja sa nadležnim institucijama na intenziviranju aktivnosti oko utvrđivanja i donošenja kvalifikationog okvira za Bosnu i Hercegovinu.

Sarađivat ćemo sa nadležnim institucijama u poduzimanju aktivnosti koje bi dovele do iznalaženja rješenja vrednovanja visokoškolskih isprava stečeni u Bosni i Hercegovini u zemljama u regionu, te koordiirati u procesu ažuriranja registra akreditovanih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

„Devalvacija ocjena“ i „poplava petica“

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na fenomen „poplave petica“, dok istovremeno istraživanje TIMMIS i PISA istraživanja pokazuju da naše obrazovanje vapi za reformama?

Duraković: Smatram da postoji fenomen „devalvacije ocjena“ i da način ocjenjivanja u našem sistemu nije objektivan. Puno toga zavisi od nastavnika, a nerijetko na vrednovanje učeničkog postignuća utiču i mnogi spoljašni faktori, koji nikako ne bi trebali biti relevantni kod ocjenjivanja i to je jedna od loših strana u obrazovnom sistemu. 

Istraživanja jesu dala loše rezultate i to nije ništa novo i ništa što nismo očekivali. Kod nas su usvajanje faktičkog znanja i njegova reprodukcija kao osnov za ocjenjivanje ključni. Reforme obrazovanja jedini su put da se stanje popravi, pogotovu ako se želimo približavati standardima EU i obrazovati naše mlade za budućnost. Ako želimo ući u porodicu evropskih zemalja, reforme obrazovnog sistema je nešto što će se morati finalizirati u skorije vrijeme.

Dokinuti „dvije škole pod jednim krovom“

Radiosarajevo.ba: Hoće li nastojati da u Vašem mandatu bude definitivno dokinuti segregacijski koncept „dvije škole pod jednim krovom“?

Duraković: Takve pojave u obrazovanju nemaju moju podršku i svakako ću ovaj fenomen imati u fokusu svoga djelovanju i truditi se nepodustiti bilo koju segregacije u obrazovanju. Nadam se da će se buduće generacije odgajati na način kako to priliči civiliziranom društu, bez predrasuda i stereotipa, bez mržnje i podjela.

Radiosarajevo.ba: Nedavna istraživanja Unicefa pokazala su velike mogućnosti obrazovanja u ranoj životnoj dobi, koliko ovi pokazatelji mogu biti alat našim vlastima?

Duraković: Mi već u našem programu rada imamo programe podrške, poticanja primjene savremenih i inovativnih metoda i oblika odgojno-obrazovnog rada. Cilj nam je unaprijedi kvalitet odgoja i obrazovanja i doprinjeti razvoju funkcionalnih znanja i vještina djece predškolskog uzrasta i učenika osnovnih i srednjih škola.

Ulaganje u nauku

Radiosarajevo.ba: Vi dolazite iz akademskog svijeta, koliko će u narednom periodu biti moguće povećati nivo izdvajanja za nauku u FBiH?

Duraković: Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH ulaže velika sredstva kroz razne projekte i javne pozive u nauku i naučno-istraživački rad. Cilj nam je, pored finansiranja i podržavanja značajnih projekata za nauku, unaprediti povezanost tržišta rada i visokog obrazovanja, realizaciju studentskih praksi u inostranstvu za studente visokoškolskih ustanova u Federaciji BiH, unapređivati osiguranje kvalitete studijskih programa, te podsticanja internacionalizacije i mobilnosti u visokom obrazovanju.

Ono što bih posebno akcentirala jesu aktivnosti na izradi dokumenta Strateški pravci razvoja visokog obrazovanja od 2023. do 2033. godine. Uzimajući u obzir činjenicu da je dokument važio do kraja 2022. godine, potrebno je pokrenuti aktivnosti na izradi novog koji će se zasnivati na aktuelnim zakonima i podzakonskim aktima i zaključcima. S obzirom da Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke koordinira aktivnosti u cilju razvoja obrazovanja, potrebno je partnerstvo između visokoškolskih institucija i relevantnih ministarstava kako bi se kreirao takav dokument.

Naposljetku, moram jasno reći da je osnov svakog društva zdravo, funkcionalno i napredno obrazovanje jer bez njega ni društvo nema budućnost. Toga sam više nego svjesna i uložit ću sve moguće napore, da koliko god je to moguće, doprinesem napretku obrazovanja u FBiH na svim nivoima.