Ljudska prava u BiH na dnevnom redu UN-a

Romkinja u znak protesta zbog spornog preseljenja spaljuje svoj dom u junu 2009. u Butmiru (Reuters)

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović predvodit će delegaciju BiH koja će prisustvovati sjednici Komiteta UN-a za ljudska prava 17. februara u Ženevi.

Izbjeglice, manjine, djeca, žene, invalidi

Na sjednici će biti prezentiran Univerzalni pregled stanja ljudskih prava u BiH, a ministar Halilović predstavit će Izvještaj o ostvarenom napretku BiH u oblasti ljudskih prava koji je sačinilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Izvještaj je UN-ovom komitetu dostavljen krajem prošle godine, a sačinjen je prema utvrđenoj metodologiji UN-ovog komiteta te sadrži ocjene stanja ljudskih prava, počevši od ustavnog uređenja zemlje, ispunjavanja međunarodnih obaveza, zakonske regulative, pa sve do pojedinačnih ocjena o stanju ljudskih prava specifičnih grupa građana u BiH, kao što su izbjeglice i raseljene osobe, prava djeteta, žena, osoba s invaliditetom i manjina, prenosi Fena.

Nakon prezentacije Komitet će usvojiti preporuke i zaključke za unapređenje stanja ljudskih prava.

Osim Halilovića, u delegaciji BiH su predstavnici državnih i entitetskih ministarstava pravde, rada i socijalne politike te zdravstva, saopćeno je iz Kabineta ministra Halilovića.

„Sejdić i Finci“ sigurno tema rasprave

Pored Bosne i Hercegovine, izvještaje će predstaviti još 15 zemalja: Katar, Nikaragva, Italija, El Salvador, Gambija, Bolivija, Fidži, San Marino, Kazahstan, Angola, Iran, Madagaskar, Irak, Slovenija i Egipat.

Izvještaj o poštivanju ljudskih prava koji je dostavila Bosna i Hercegovina se odnosi na poziciju Roma, prava djece, diskriminacije i zabrane, saradnju sa nevladinim sektorom, jednakost spolova, borbu protiv trgovine ljudima, zaštitu prava osoba sa invaliditetom, prava na izražavanje, korupciju i izbjeglice.

Zemlje koje planiraju da učestvuju u diskusiji o temi poštivanja ljudskih prava u BiH su zabrinute zbog nepoštivanja prava manjina, lošeg i sporog procesuiranja ratnih zločina, pritisaka na slobodu medija, sporog povratka raseljenih lica i nepoštivanja prava o jednakosti spolova, piše servis Deutsche Wellea na bosanskom jeziku.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju „Sejdić i Finci“, prema kojoj je BiH naloženo da ukloni diskriminatorske odredbe Ustava, daje novi aspekt Izvještaju pred Komitetom UN-a.

Kako piše DW, Dansku interesuje da li će bosanskohercegovačke vlasti izmijeniti diskriminirajuće odredbe prije početka narednih općih izbora planiranih za oktobar ove godine.

Detalj sa prvog Queer festivala u Sarajevu (Arhiv)

Medijske slobode također u žiži

Danci su se također dotakli i situacije u kojoj se nalaze neki od privatnih medija u BiH koji se susreću sa svakodnevnim finansijskim i političkim pritiscima. Danska je posebno zabrinuta zbog političkih pritisaka na Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK) koja bi mogla izgubiti svoju nezavisnost. Zbog toga apeliraju na bosanskohercegovačke vlasti da se pobrinu da ova agencija ostane nezavisna, piše DW.

Između 20.000 i 50.000 žena je silovano ili izloženo drugim vidovima seksualnog nasilja od 1992 do 1995. godine. Kako je moguće da je, uprkos tim stravičnim brojkama, do sada procesuirano samo 30 slučajeva, 18 u Haškom tribunalu i 12 u Sudu BiH – pitaju se Danci.

Veliku Britaniju i Njemačku najviše interesuje pitanje raseljenih lica u Bosni i Hercegovini. Ove države žele vidjeti određene pomake u povratku 170.000 osoba koje su zbog rata bile primorane da promjene svoju adresu u Bosne i Hercegovini.

Za Švedsku je zabrinjavajuća činjenica da bh. vlasti nisu objavile službenu osudu nasilja koje se dešavalo tokom prvog Queer Festivala u Sarajevu i da još uvijek nitko nije osuđen za diskriminaciju nad homoseksualcima.

Inače, Parlament Bosne i Hercegovine je u prvom čitanju usvojio Zakon o zabrani diskriminacije. Međutim, Religijsko vijeće BiH, kojeg sačinjavaju muslimanski, pravoslavni, katolički i jevrejski vjerski lideri, je osudilo usvajanje ovog Zakona, naglašavajući da bi Zakon mogao legalizovati istospolne brakove. Od Bosne i Hercegovine se očekuje sprovođenje ovog zakona, ali i ostalih usvojenih zakona koji se odnose na poštivanje ljudskih prava i sloboda, piše DW.

radiosarajevo.ba