Lagumdžija otkrio kako je zaobišao protivljenje Srbije usvajanju Rezolucije: 'Ovo je bilo najteže'

U Sarajevu je danas, 14. maja, održan forum "Rezolucija -  Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995." tokom kojeg govorio je ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija. 

Ambasador je govorio o detaljima koje su prethodile usvajanju Rezoluciju, kao i o procesu usvajanja i otporima sa kojima se suočio.

"Morali smo ubijediti svijet da je Srebrenica svjetski primjer šta ne smije da se dogodi i kako će biti kažnjeni oni koji rade isto", kazao je Lagumdžija nakon čega se osvrnuo na politiku Srbije koju predvodi njen predsjednik Aleksandar Vučić.

"Trebalo je prije svega vratiti na scenu pozornost na to šta se desilo u Srebrenici. Zato smo krenuli u kreiranje prijatelja zemalja koje su sa nama prije desetak godina učestvovale u obilježavanju 20. godišnjice genocida u Srebrenici. Tada je rađena slična Rezolucija u Vijeću sigurnosti koja je 2014. krenula, formirali smo tada grupu prijatelja, 2015. godine je okupila na glasanju Vijeću sigurnosti i završila je tako da zahvaljujući ruskom vetu nije ušla. Ovdje sjedi ambasadorica Čolaković koja je vodila taj projekat", rekao je Lagumdžija.

Lagumdžija je naveo da sudeći po Vučiu, mi smo, kako kaže ambasador, tada ustvari pobijedili. 

"Tako da, ambasadorice ono što ste bili s pravom nesretni, mi smo pobijedili, dobili smo 10 glasova za, 4 su bila suzdržana, a 1 je bio protiv. Dakle, po ovoj novokomponovanoj logici Sabora Svesrpskog mi smo tad ustvari pobijedili, samo što nismo znali dok nam to nije na Saboru razjašnjeno", kazao je ambasador. 

Naveo je da posebnu prepreku predstavljalo ustrojstvo naše države te su se morali s tim problemima suočavati.

"Javnost je upoznata da su se Srbija i Rusija, u posljednjoj fazi i Kina uključili na jedan nevjerovatan način u kapacitetu kako su mnogi rekli kakav nisu ranije vidjeli. Da se takva jedna mašinerija po cijelom svijetu pokrene, diplomatska i svaka druga. Da se Rezolucija prvo odgodi, a potom i zaustavi. Imali smo protiv sebe diplomatskog i na svaki drugi način jakog protivnika, tako da nismo mogli u cijelu ovu priču ulaziti na način na koji ulaze druge uređene zemlje. Mi znamo da imamo dio struktura u BiH koje su protiv pravog imenovanja genocida u Srebrenici, njihovo negiranje upućuje na to da oni ustvari pokušavaju da stvore teren da se na neki način amnestira zločin u Srebrenici, kako bi isto ponovili", istakao je Lagumdžija. 

Naveo je da sve ovo ne bi bilo moguće bez "jednog člana Predsjedništva, pa drugog, pa ministra vanjskih poslova" (Denis Bećirović, Željko Komšić i Elmedin Konaković) te da kroz karijeru nije se susreo sa većim i kompleksnijim problemom. 

"U aprilu 2023. godine mi smo znali da će biti 2024. Svjesno smo pustili glasanje za kraj maja. Da se dobije vremena, da se otvore razgovori s ključnim zemljama. Dali smo vremena i onima koji su htjeli da Srbija ima šansu. A mi smo htjeli da Srbija pokaže da ne želi da se uključi i da im je jedini cilj negiranje. Svjesno smo produžili tajming", pojasnio je ambasador BiH u UN-u.