Kraj tehničkim mandatima za Vladu FBiH: Politički dogovor ili slijede prijevremeni izbori

Nakon što su jučer, 4. oktobra, okončani Opći izbori, jedno od prvih pitanja koje se pojavilo u javnom prostoru jeste ono o mogućnosti da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ostane u tehničkom mandatu.

Izmjenama Ustava Federacije BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt utvrđeni su rokovi za formiranje nove federalne vlade, kao i mehanizmi za prevazilaženje eventualne blokade u procesu njenog imenovanja.

Odluka visokog predstavnika donesena je 27. aprila 2023. godine, dok je Amandman CXXXI, kojim su uvedena nova pravila za imenovanje Vlade FBiH, stupio na snagu 1. maja 2024. godine. Njime je, između ostalog, predviđena i mogućnost raspuštanja Parlamenta FBiH i kantonalnih skupština te raspisivanja prijevremenih izbora ukoliko ni nakon više pokušaja ne bude moguće formirati novu Vladu FBiH.

Kako izgleda procedura?

Za početak postupka potrebno je da budu izabrani predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH.

Predsjednik FBiH, nakon konsultacija s predsjedavajućim i potpredsjedavajućim oba doma Parlamenta FBiH, predsjednicima klubova i potpredsjednicima FBiH, određuje mandatara za sastav Vlade.

Mandatar mora imati vjerodostojne šanse da dobije podršku u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Nakon što bude određen, mandatar je dužan u roku od 15 dana izvijestiti predsjednika FBiH o formiranju Vlade koju bi, ukoliko je predsjednik imenuje uz saglasnost oba potpredsjednika, mogla podržati većina u Predstavničkom domu.

Prvi rok traje 30 dana.

Vlada FBiH imenuje se uz saglasnost predsjednika Federacije i oba potpredsjednika, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije.

Nakon imenovanja, Vlada se upućuje u Predstavnički dom Parlamenta FBiH, koji o njenom izboru odlučuje većinom glasova. 

Ukoliko predsjednik FBiH ne uspije imenovati Vladu uz saglasnost oba potpredsjednika u prvom roku od 30 dana, dobija se dodatni rok od 30 dana za ponavljanje postupka.

Ako predsjednik ni tada ne uspije imenovati Vladu uz saglasnost oba potpredsjednika, aktivira se naredna faza postupka.

Tada predsjednik FBiH može, uz saglasnost jednog potpredsjednika, predložiti Vladu Parlamentu FBiH.

U toj fazi predložena Vlada smatra se izabranom ukoliko bude potvrđena većinom glasova u Predstavničkom domu, a potom većinom glasova u Domu naroda Parlamenta FBiH, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju tri petine ili više delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda.

Ako ni na ovaj način Vlada ne bude izabrana, predsjednik FBiH, uz saglasnost potpredsjednika, ponovo pokreće postupak predviđen za imenovanje Vlade uz saglasnost oba potpredsjednika.

Ukoliko ni nakon tog ponovljenog postupka Vlada ne bude imenovana, ili ukoliko Vladu imenovanu u toj fazi ne potvrdi Predstavnički dom Parlamenta FBiH, Parlament FBiH i kantonalne skupštine smatraju se raspuštenim.

Prijevremeni izbori

Tada se, u skladu s Izbornim zakonom BiH, raspisuju prijevremeni izbori za Predstavnički dom Parlamenta FBiH i kantonalne skupštine.

Dakle, ustavni mehanizam ne podrazumijeva automatski ostanak postojeće Vlade u tehničkom mandatu niti automatsko raspisivanje prijevremenih izbora nakon prvog neuspjelog pokušaja formiranja vlasti. Naprotiv, Amandman CXXXI predviđa više uzastopnih faza i rokova za formiranje Vlade, dok su prijevremeni izbori predviđeni tek kao krajnji mehanizam ukoliko ni nakon ponovljenih pokušaja nije moguće formirati Vladu.

Ove ustavne odredbe odnose se na Federaciju Bosne i Hercegovine. Amandman CXXXI uređuje postupak imenovanja Vlade FBiH i ne mijenja proceduru imenovanja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine niti formiranja Vlade Republike Srpske.