Kraj tehničkim mandatima za Vladu FBiH: Politički dogovor ili slijede prijevremeni izbori
/ Komentari (1)
Povratak na članakNAPOMENA: Komentari su isključivo lični stavovi autora. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i pisanja komentara koji podstiču na mržnju. Strogo zabranjen bilo kakav govor mržnje na portalu radiosarajevo.ba, zbog kojeg možete biti krivično procesuirani. Radiosarajevo.ba ima pravo i obavezu da na zahtjev zvaničnih organa dostavi podatke o korisniku čiji komentari sadrže govor mržnje, kao i da korisniku trajno blokira pristup. Obaviještavamo vas da svaki čitatelj dobrovoljno pristupa čitanju i kreiranju komentara i prihvata mogućnost da neki komentari mogu sadržavati narativ koji je u suprotnosti sa vjerskim, nacionalnim, moralnim i drugim načelima. Radiosarajevo.ba ima pravo da obriše sporne ili prijavljene komentare bez najave i objašnjenja. Radiosarajevo.ba koristi automatski sistem prepoznavanja i uklanjanja govora mržnje i drugih neprimjerenih sadržaja u komentarima.
/ Najnovije
Ustavni sud Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine je u junu 1990. godine proglasio neustavnom zakonsku odredbu koja je zabranjivala političko organizovanje i osnivanje stranaka na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi. Ova istorijska odluka odigrala je ključnu ulogu u uvođenju višestranačkog sistema i direktno je omogućila registrovanje i legalno djelovanje vodećih etničkih stranaka pred prve demokratske izbore u novembru 1990. godine. Istorijski kontekst i tumačenje suda 1. Zakonska zabrana: Pripremajući se za uvođenje političkog pluralizma početkom 1990. godine, Skupština SRBiH je usvojila izborni zakon (u članu 4.) koji je striktno zabranjivao osnivanje političkih organizacija na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, težeći očuvanju proklamovanog koncepta "bratstva i jedinstva". zbog čega se Stranka demokratske akcije (SDA) prvobitno registrovala pod imenom koje nije eksplicitno etnički definisano. 2. Poništenje zabrane od strane Ustavnog suda: U junu 1990. godine, Ustavni sud SRBiH (na čijem čelu se tada nalazio dr. Kasim Trnka) samoinicijativno je pokrenuo postupak i poništio navedeno zakonsko ograničenje kao neustavno. Sud je protumačio da bi takva zabrana kršila osnovna prava građana na slobodno političko udruživanje i izražavanje, što je bio temelj nadolazećih demokratskih reformi. 3. Ustavni amandmani: Nakon ovog pravnog tumačenja i pritiska realnosti na terenu, Skupština SRBiH je krajem jula 1990. godine usvojila Amandman LXIX na Ustav SRBiH, kojim je i formalno ustavno