Pozadina rasprave u Kongresu o BiH i Srbiji: Zašto je jedna izjava bila za rubriku vjerovali ili ne?

Jučerašnje saslušanje pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa pokazalo je različite poglede na politiku Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Posebno su se razlikovali stavovi o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku, dok je predstavnik State Departmenta branio dosadašnji pristup američke administracije.

O porukama sa saslušanja i tome šta bi one mogle značiti za američku politiku prema Zapadnom Balkanu izvijestio je iz Washingtona dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić.

Komentarišući različite stavove koji su se mogli čuti tokom saslušanja, Puljić je kazao da je prije svega jasno da unutar američke politike ne postoji jedinstven pogled na pristup Bosni i Hercegovini: "Vrlo je jasno da je američka politika podijeljena. Ali rekao bih da izjava Daniela Lawtona da je prošle godine američka diplomatija riješila dugotrajnu krizu i da je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku stabiliziralo situaciju u Bosni i Hercegovini – slobodno može konkurirati za rubriku 'vjerovali ili ne'. I najpovršniji promatrač zbivanja zna da to nije tako."

Srbija kao partner na Balkanu

Puljić je ukazao i na dokument koji su prije saslušanja objavili demokratski članovi Odbora, a koji su, kako je naveo, podržala i dvojica republikanaca: "Prije saslušanja objavljen je dokument članova Odbora iz Demokratske stranke, koji su podržala i dva republikanca, koji je potpuno u suprotnosti s izjavama predstavnika State Departmenta. U tom se dokumentu tvrdi da su ukidanje sankcija Dodiku i podrška kompaniji AAFS u suprotnosti s interesima Bosne i Hercegovine i Dejtonskim sporazumom."

Govoreći o Južnoj interkonekciji, Puljić je prenio i zabrinutost autora dokumenta zbog pitanja državne imovine: "Autori ovog dokumenta strahuju da bi Trumpova administracija mogla iskoristiti ekonomski pritisak povezan s projektom kako bi se pitanje državne imovine nekako ubrzano riješilo u korist entitetskog, a na štetu državnog vlasništva. Dakle, još jedna potvrda potpuno različitog pristupa zakonodavne i izvršne vlasti."

Puljić je upozorio da ni stavove iznesene tokom saslušanja ne treba tumačiti kao jedinstvenu poziciju američkog Kongresa: "Nemojte misliti da je Kongres jedinstven oko svojih stavova. Republikanska kongresmenka Claudia Tenney je prije nekoliko dana izjavila: 'Nastavit ćemo pružati podršku Srbiji, zemlji čije su vrijednosti bliske vrijednostima konzervativnih Amerikanaca.'"

Ipak, Puljić je kao jednu od najvažnijih poruka sa saslušanja izdvojio stav predstavnika State Departmenta o Bosni i Hercegovini: "Najvažnija je od svega rečenica koju smo danas čuli, da Sjedinjene Države podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine."

U zaključcima koje je dio kongresmena uputio Trumpovoj administraciji, naveo je, traže se i konkretniji potezi: "Od Trumpove administracije se traži da ponovo uvede sankcije Dodiku, obustavi podršku američkim partnerima u izgradnji Južne interkonekcije te da se istraže poslovni kapaciteti i finansiranje te kompanije, kao i kontakti američkih dužnosnika s lobistima."

Puljić je, međutim, naglasio da iza tog dokumenta stoji ograničen broj ljudi u Kongresu. Na pitanje šta bi se konkretno moglo promijeniti nakon saslušanja, Puljić je ocijenio da je trenutni pravac State Departmenta prema Srbiji prilično jasan: "Mislim da je vrlo jasno da je State Department izabrao Srbiju kao strateškog partnera na Balkanu." Takav stav, dodao je, predstavnik State Departmenta tokom saslušanja potvrdio je nekoliko puta: "Rekao je: 'Imamo odnose sa Srbijom na visokoj razini, ulažemo u naš odnos, želimo da Srbija bude partner po izboru.'"

Tokom saslušanja otvoreno je i pitanje odnosa Srbije s Kinom i Rusijom: "Na pitanje o tome kako natjerati Srbiju da se odrekne Kine i Rusije, da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja je kupila kinesko oružje, odgovorio je: 'Kinesko oružje je problem, ali Srbija je imala i vojne vježbe s NATO savezom.' Oko Naftne industrije Srbije rekao je da rade na tome da uklone ruski dio iz kompanije. Mađarska kompanija želi kupiti taj dio."

OHR i EUFOR

Jedna od tema saslušanja bila je i sahrana Ratka Mladića te odnos vlasti Srbije prema osuđenom ratnom zločincu: "Predstavnik State Departmenta nije samoinicijativno govorio o ulozi Srbije u sahrani Ratka Mladića i tek je pod pritiskom rekao da Amerika odbacuje glorifikaciju ratnih zločinaca, iako se State Department do danas nije oglasio o tom pitanju, te da Amerika prepoznaje genocid počinjen u Srebrenici. Kongresmenka Titus je uložila pismo Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, o tome da je Srbija Mladića tretirala kao nacionalnog heroja. Upitala je zašto je State Department oko Mladićeve sahrane još uvijek tih i hoće li državni sekretar Marco Rubio osuditi takvo ponašanje. Odgovor je bio samo: 'Ne govorimo sve u javnosti.'"

Na kraju javljanja Puljić se osvrnuo na budućnost Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koja je također bila jedna od tema saslušanja: "Amerika još ne želi zatvoriti OHR, ali bi to voljeli učiniti i vidjeti u vrlo bliskoj budućnosti. Najvažnije je da osoba prema njihovom izboru dođe na čelo OHR-a. Zadovoljni su ovom situacijom privremeno zato što je Amerikanac vršilac dužnosti visokog predstavnika."

Govoreći o sigurnosnom prisustvu međunarodne zajednice u regiji, Puljić je dodao da SAD podržava ostanak KFOR-a na Kosovu, dok će za Bosnu i Hercegovinu posebno važno biti pitanje produženja mandata EUFOR-a: "Za BiH će biti jako važno hoće li Vijeće sigurnosti produžiti mandat mirovnim snagama EU na zasjedanju u oktobru. Dodikovi lobisti u Americi zalažu se za postupno i uredno okončanje, tako piše, misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini."