Konferencija o EU integracijama u Ljubuškom: "Mi smo već u Europi, samo što to ne znamo"

Bosna i Hercegovina od 2003. sporo napreduje prema EU. Akademici, aktivisti i političari na konferenciji u Ljubuškom traže rješenja za brži napredak.

"Mi smo već u Europi, samo što to ne znamo", u šali je kazao jedan od žitelja Ljubuškog. Nije previše pogriješio, jer većina stanovnika ove općine, ali i brojni Bošnjaci, posjeduje dvojno državljanstvo - izuzev bosansko-hercegovačkog i hrvatsko, te su tako s hrvatskom putovnicom i stanovnici EU.

Čini se da sreća nije potpuna jer žele da je i njihova domovina BiH dio EU. No, BiH još čeka pred europskim vratima. Zbog mnogih razloga.

Bosna i Hercegovina prema EU predugo ide puževim korakom. Zašto je tako i koje je rješenje, vrlo 'plastično' je detektiralo oko 80 sudionionika Međunarodne konferencije 'Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan na putu ka Europskoj uniji', organizirane od Zaklade 'Ljudsko bratstvo' i Paneuropske unije (PU) BiH i održane u Ljubuškom. Na, do sada najvećoj konferenciji o europskim integracijama u BiH, govorilo se o pitanju zašto BiH toliko dugo čeka pred vratima EU-a, a koja je rezultirala i Deklaracijom - zaključcima upućenom prema bh. donositeljima odluka kao i europskim dužnosnicima.

Prema anketi Direkcije za europske intgracije, provedene u junu ove godine na uzorku od 1.200 ispitanika, u slučaju raspisivanja referenduma za ulazak BiH u EU za članstvo bi glasalo 71,2 posto ispitanika.

Ukoliko ćemo još tačnije, podrška ulasku BiH u EU kod ispitanika u FBiH BiH bila je kod 83,8 posto ispitanika, 48,3 posto u RS-u i 75,1 posto ispitanika u Brčko distriktu. Pri tom je zanimljivo da je podrška BiH u EU manja za oko 2 posto i u FBiH i u RS-u.

Komplicirana i važna država kojoj je potreban novi Dayton?

Za akademika, prof.dr. Franju Topića, vršitelja dužnosti predsjednika PU BiH i predsjednika Zaklade 'Ljudsko Bratstvo', BiH je raskrižje kultura, tradicije i naroda, s velikim izazovima, ali i svjetskom pažnjom, država u kojoj se svađe političkih stranaka oko vlasti pogrešno tumače kao netrpeljivosti među narodima i kojoj treba - 'novi Dayton'.

"BiH je mala zemlja, ali ima dovoljno problema za jednu veliku zemlju. Ovdje završava Istok i počinje Zapad i obratno. Često se ne uzima dovoljno ozbiljno da ovdje nisu samo tri naroda nego tri svijeta, muslimanski, pravoslavni i katolički. Zato je tako komplicirana i toliko važna - da nije komplicirana, davno bi se riješila, a da nije važna, niko se s njom ne bi bavio. A bave se gotovo sve najvažnije svjetske organizacije, od UN-a do EU-a", kaže Topić.

Osobno, on smatra kako je sadašnje, dvoentitetsko uređenje nefunkcionalno, nepravedno i skupo te da nema dobru budućnost.

"Entiteti su, de facto, male neovisne državice, jedan kraj drugoga i praktično nemaju ništa zajedničko. Mogu blokirati svaki zakon pa i pristup EU. Usuđujem se kazati da BiH treba novi Dayton, što je smatrao potrebnim i Richard Holbrooke, tvorac Daytonskog sporazuma. Nije lako, ali je sve moguće. Sjetimo se slogana: Budimo realni, tražimo nemoguće", pojašnjava svoju ideju. "Druga opcija je da EU primi BiH, slično kao Bugarsku i Rumunjsku, onakvu kakva jest, pa da se u hodu usklađuje s europskim zakonima".

Akademik Topić zaključuje kako u BiH ne treba biti tzv. 'građansko uređenje' već 'kombinirana demokracija', točnije, Švicarski model uređenja. Međutim, sve je do bh. predstavnika vodećih stranaka na vlasti.

"Kada bi se naši lideri željeli dogovoriti, to bi se brzo riješilo", zaključio je Topić, dajući jasno do znanja "do koga je".

Ozbiljna kritika međunarodnoj zajednici

I poglavar islamske zajednice u BiH, Husein ef. Kavazović također smatra kako je upravo Daytonski sporazum donio mir, ali i mnoge probleme te da je krivac za "zaleđeni konflikt" koji vlada i od BiH stvara, kako kaže, "nefunkcionalnu državu koja nije sposobna svojim građanima osigurati dugoročan mir, stabilnost i napredak".

"Ovakva država, decentralizirana do besmisla i s beskonačnim mogućnostima blokada, koja ne jamči osnovna ljudska prava svim građanima, nije sposobna sustavno se boriti protiv korupcije, nezaposlenosti, iseljavanja, naročito mladih koji budućnost traže u zapadnoj Europi. Popuštanje u europskim standardima vodi da europski put ne jača funkcionalnost i integraciju države, već upravo suprotno", zabrinuto piše Kavazović povodom međunarodne konferencije o europskom putu BiH. On se, pri tom, vrlo kritički osvrće i na međunarodnu zajednicu. 

"Posebno brine što u dijelu međunarodne zajednice u posljednje vrijeme jačaju politike spremne na podilaženje secesionističkim i antieuroatlantskim politikama, što BiH još više udaljava od istinskih euroatlantskih integracija, ali i vrijednosti slobodnog i demokratskog poretka", upozorio je poglavar najmnogoljudnije vjerske zajednice u BiH.

"Imamo određeni otpor"

Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH u izjavi za Deutsche Welle slaže se s činjenicom da je BiH usporila svoj put prema EU te naglasila nužnost provedbi reformi, ali i pohvaljuje inicijative predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto da se isti ponovno intenzivira.

"Činjenica je kako imamo određeni otpor. Tu konkretno mislim na RS. Sadašnja politika RS-a i građani tog entiteta trebaju se u BiH osjećati kao u svojoj državi i težiti primjeni reformi i euroatlantskim integracijama jer će tada i oni, kao i svi narodi u BiH, imati bolja ljudska, etnička i svaka druga prava", kazala je Gupta.

No, iako je BiH značajnim dijelom sama usporila svoj europski put, akademik prof.dr. Pavo Barišić, predsjednik PEU Hrvatske i bivši ministar znanosti i obrazovanja Hrvatske, osvrnuo se na blokade i iz same EU.

"Pitanje proširenja je bolno. Proteklih godina dogodio se popriličan zastoj i to upravo od jedne od ključnih zemalja, Francuske i francuskog predsjednika, koji s jedne strane vrlo deklarativno govori u ime Europe i koji je 'zakočio' proces proširenja u slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije. I u slučaju BiH je vidljiv zastoj", kaže Barišić za DW.

Podsjeća da je pitanje Ukrajine i drugih zemalja otvorilo i pitanje jugoistočne Europe, pa tako i BiH.

"Dobro je uhvatiti taj povoljan trenutak, što bolje se pripremiti za pregovore i rješavati pitanja oko procesa podjele entiteta jer odcjepljivanje nije dobar put. Opredjeljenje prema Europi građana u BiH je nešto što nadilazi sve podjele", smatra ovaj filozof.

"Želim da moja BiH i moj Ljubuški bude dio EU"

Ipak, sudeći prema navodima gradonačelnika Ljubuškog Vedrana Markotića, nije sve tako crno - ova lokalna zajednica osjeća mnoge benefite realiziranjem brojnih projekata upravo uz podršku i suradnju s EU-om. I da, tu se vraćamo na prve rečenice ovog teksta.

"Većina Hrvata u BiH dio su EU jer imamo hrvatsko državljanstvo i hrvatsku putovnicu, i tako smo na jedan način već dio Europske unije. Iskreno, meni to ne znači ništa, jer želim da moja BiH i moj Ljubuški bude dio EU, da se granice 'pobrišu' i bude slobodan prolaz usluga, ljudi itd.", zaljučuje ljubuški gradonačelnik.