Koliko rade i koliko zarade parlamentarci tokom mandata?

Naime, njeni najznačajniji uspjesi uglavnom su rezultat razumijevanja i pomoći „izvana“ a njeni najveći neuspjesi, rezultat su destruktivne politike unutar zemlje – one, koju je u svom godišnjem izvještaju UN-u pomenuo i Visoki predstavnik, govoreći o tendencijama “koje pokazuju određeni politički akteri ka vraćanju na destruktivne planove iz prošlosti koji vode ka podjelama”. I koja onemogućava brže kretanje ka Evropskoj uniji, odnosno snažnije i sveobuhvatnije reforme, koje bi trebalo poduzeti.

Na upit novinara koliko BiH koštaju zastupnici u Parlamentu i nedoneseni zakoni, Ivica Ćavar iz CCI-ja odgovorio je da je plata zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini između 4.800 i 6.500 KM, u zavisnosti od toga koje naknade uzimaju (npr. prijevoz, stan itd), kolika im je visina radnog staža itd. Zastupnici mjesečno primaju paušal koji iznosi 713 KM, a za četiri godine zastupnici zarade između 230.000 i 300.000 KM. Ćavar je naveo kako evropski standard propisuje da zastupnici zarađuju do 3,5 prosječne plaće, što u BiH nije slučaj, te je napomenuo i kako su zastupnici pokazali otpor u ukidanju tzv. "bijelog hljeba". Zakoni koštaju 150.000 KM mjesečno, naveo je Ćavar.

S jednom održanom sjednicom više, i 15 posto razmotrenih mjera manje, nego u prethodnom kvartalu, Vijeće ministara je kroz treći kvartal 2016. godine prošlo bez dramatičnih promjena kakve su se desile u većini drugih institucija u BiH na čiji je rad kombinacija godišnjih odmora i predizborne kampanje ostavila ozbiljan trag. Epilog je da su ukupni rezultati Vijeća ministara, u kontekstu intenziteta rada i produktivnosti, u prvih devet mjeseci 2016. godine, među najboljim, koje je ova institucija ostvarila, u posljednjih šest godina. A radi se o 49 održanih sjednica i 1118, na njima, razmotrenih mjera.

No, analiza razmotrenih mjera ukazuje na činjenicu da je većina njih dnevnooperativnog karaktera. Zaista značajne mjere, kojima se sistemski može utjecati na kvalitet života građana, su, u ukupnoj masi, gotovo zanemarive. Zakoni npr. predstavljaju tek 1,7 posto od ukupno razmotrenih mjera. A strategije 0,4 posto.

No, činjenica jeste da se i zakoni, naročito temeljni, a pogotovo strategije, teško usvajaju na državnom nivou, i to bez obzira na sve pritiske iz EU i na činjenicu da njihovo neusvajanje građane ove zemlje ostavlja bez desetina i stotina miliona eura bespovratnih sredstava iz pretprisupnih fondova EU.

Uprkos prijetnji mnogo ozbiljnijim sankcijama Energetske zajednice EU, BiH još nije usvojila Energetsku strategiju na državnom nivou, niti državni zakon o gasu, koje su trebale biti usvojene do kraja 2014. Zbog nedostatka strategija ruralnog razvoja i poljoprivrede, zemlja je, u prethodnim godinama, ostala bez značajnih sredstava iz IPA fondova, namijenjenih razvoju poljoprivrede. Zbog problema sa usvajanjem Strategije saobraćaja, zamalo je ostala bez već odobrenih sredstava za nekoliko velikih infrastrukturnih projekata. Najnoviji problem oko Poslovnika Komiteta za stabilizaciju i pridruživanje još je jedna u nizu potpuno besmislenih blokada, navode iz CCI-ja.

S druge strane, aktuelna vladajuća koalicija na državnom nivou pokazala je drugačiji odnos kojim se može doći do rezultata od kojih korist mogu imati svi građani i svi dijelovi zemlje. Podsjetimo na rezultate Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u omogućavanju izvoza nekih bh. proizvoda, u prethodnom periodu i na državničko ponašanje u nekim spornim situacijama u odnosima sa susjedima. Ili na harmonizaciju krivičnog zakonodavstva BiH sa međunarodnim pravom, koja je rezultirala skidanjem BiH sa „sive liste“ Moneyvala. No, još uvijek ne postoji snaga za značajnije iskorake i rezultate. 

Rezultati rada Vijeća ministara BiH u zakonodavnoj sferi su prilično skromni. U prvih devet mjeseci 2016. godine utvrđeno je 14 zakona, od kojih su svega 2 temeljni, a ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakona.

Ozbiljnost problema u vezi sa zakonima se najbolje vidi pri analizi realizacije planiranog programom rada. Tri mjeseca do kraja godine nije bilo realizirano čak 82 posto zakona iz Programa rada za 2016. godinu. Odnosno – 46 od 56 planiranih zakona. 

Kasni se i sa realizacijom obaveza iz reformske agende. U posljednjem izvještaju Vijeća ministara BiH o provođenju Akcionog plana, u okviru nadležnosti Vijeća ministara BiH, do kraja augusta 2016. godine, u potpunosti je provedeno 53% planiranih mjera.

S druge strane, realizacija strategija u prvih devet mjeseci ove godine je iznad prosjeka prethodnog mandata. Štaviše, praktično, za godinu i po, od preuzimanja dužnosti, aktuelno Vijeće ministara, utvrdilo je gotovo jednak broj strategija koliko ih je utvrđeno u kompletnom prethodnom četverogodišnjem mandatu – 8 u 2015. godini i pet u prvih devet mjeseci 2016. godine.

Nažalost, među utvrđenim strategijama nisu i izuzetno značajne strategije razvoja BiH, strategija socijalnog uključivanja i strategija zapošljavanja u BiH za period do 2020. godine. 

Pomenute strategije, na čije se usvajanje već predugo čeka, treba da daju temeljne smjernice budućeg ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje i omoguće kvalitetniji pristup IPA II fondovim S druge strane, izuzetno važna, Strategija za reformu sektora pravde u BiH je usvojena, ali se na akcioni plan za njeno provođenje čeka više od godinu dana. A pri tome je Strategija bila planirana za period 2014-2018.

Među nerealiziranim strategijama koje su planirane programom rada za 2016. godinu je i strategija za borbu protiv diskriminacije BiH. Pri čemu je, bez sumnje, zanimljivo, da strategiju za borbu protiv diskriminacije treba da donesu institucije koje i same vrše diskriminaciju – Vijeće ministara na spolnoj osnovi, a PS BiH na nacionalnoj - i ne rade ništa na njenom otklanjanju. Podsjetimo, naime, da Vijeće ministara krši Zakon o ravnopravnosti polova, koji propisuje da je najmanja zastupljenost jednog pola u sastavu institucije 40 posto i da se sve drugo smatra diskriminacijom, a PS BiH i dalje krši presudu Međunarodnog suda za ljudska prava i u Domu naroda nema mjesta za pripadnike tzv. ostalih.

Neprihvatljivo dugo je trajao i proces donošenja "mehanizma koordinacije", pogotovo imajući u vidu da je to bio jedan od glavnih uslova za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo EU. Usklađen pristup u razvoju politika i koordinacije između različitih dijelova uprave, još uvijek, u velikoj mjeri izostaje, a potrebno je i usvajanje novog strateškog okvira za javnu upravu, jer u toj oblasti nije zabilježen napredak, na šta je upozoreno i u posljednjem godišnjem izvještaju Evropske komisije. 

Parlamentarna skupština BiH je, za razliku od Vijeća ministara, u trećem 'predizbornom' kvartalu doživjela dramatičan pad i intenziteta rada i produktivnosti, što je i ukupne devetomjesečne rezultate svelo na skroman nivo. Pa su rezultati koje su Predstavnički i Dom naroda ostvarili u prvih devet mjeseci 2016. među najlošijim u posljednjih šest godina. Predstavnički dom je razmotrio 258 a Dom naroda 161 mjeru, na dnevnim redovima svojih sjednica.

Nastavljena je i višegodišnja praksa u PSBiH da se usvaja mali broj zakona, a s druge strane odbija gotovo isti, a ponekad i veći broj usvojenih. Parlamentarna skupština BiH je za prvih devet mjeseci 2016. godine usvojila svega 18 zakona, što je cca 1/5 od broja zakona, radnim planovima domova PSBiH planiranih za usvajanje u 2016. godini, a odbila – isto toliko, pri čemu su još dva zakona povučena iz procedure, a za devet zakona je obustavljena daljnja procedura. Što ukupan broj zakona koji nisu uspješno završili svoju proceduru usvajanja, čini zapravo znatno većim od broja usvojenih zakona.

Pozitivno je jedino to da je broj oborenih zakona kojima je predlagač Vijeće ministara relativno mali – 5 od 18 ukupno. Što u nekim periodima u prošlosti nije bio slučaj, kada je Parlament odbijao značajan broj zakona koji je dolazio od Vijeća ministara, a što je ukazivalo na tek formalno postojanje vladajuće koalicije, navode iz CCI-ja.

Zabrinjava i skroman učinak Parlamentarne skupštine na usvajanju zakona utvrđenih od Vijeća ministara u posmatranom periodu. U prvih 9 mjeseci 2016, PS BiH se, u kontekstu zakona, uglavnom bavila zaostacima iz prošle godine. Od 14 zakona koje je Vijeće ministara utvrdilo u prvih 9 mjeseci ove godine, PS BiH usvojila je svega 2. 

Pozitivna specifičnost Državnog parlamenta u bh, okvirima je značajno učešće zastupnika u kreiranju zakona o kojima se raspravlja na sjednicama Parlamenta - zastupnici i delegati u prvih 9 mjeseci ove godine bili su predlagači identičnog broja zakona kao i Vijeće ministara BiH. Tokom prvih 9 mjeseci 2016. godine u proceduri PSBiH je bilo ukupno 65 zakona, pri čemu je Vijeće ministara BiH bilo je predlagatelj njih 34, dok su predlagači ostalih 31 bili poslanici i delagati PS BiH, bilo samostalno, bilo u okviru formalnih ili neformalnih grupa. Kuriozitet je da je usvojeno 13 a odbijeno 5 zakona kojima je predlagač Vijeće ministara, a da je usvojeno 5 a odbijeno 13 zakona koji su predloženi od strane poslanika. 

Dok se u mnogim segmentima rada PS BIH mogu izreći ozbiljne zamjerke, u kontekstu transparentnosti situacija je gotovo besprijekorna. Parlamentarna skupština BiH već godinama predstavlja instituciju koja je u domenu transparentnosti dostigla respektabilan nivo, i koja predstavlja pozitivan primjer drugim institucijama, koje žele unaprijediti transparentnost svoga rada. Između ostalog, internet stranica PSBiH svojom funkcionalnošću, količinom podataka i redovitošću ažuriranja, omogućava efikasno informisanje svih zainteresiranih o radu ove institucije. 

I pored prilično loših rezultata na planu zakonodavnih aktivnosti državne vlasti, za prvih 9 mjeseci ove godine napravljeni su značajni pomaci na evropskom putu BiH. No, treba biti potpuno svjestan da su ovo tek početni koraci i da ozbiljan rad na transformaciji zemlje i njenom usklađivanju s „evropskim“ standardima, tek treba da slijedi. Ali da će za to biti potrebna mnogo veća odgovornost unutar političkog establišmenta zemlje, od one kojoj svih ovih godina svjedočimo.