Ko su bh. diplomate: SAD odbile prijedlog za bh. konzula u Čikagu
Na ovu diplomatsku poziciju, Ivana Šušnjara je imenovalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
O ovom slučaju Radio Slobodna Evropa donosi opsežnu temu koju prenosimo u našoj rubiri Šta drugi pišu.
Umjesto da preispita svoju odluku, kolektivni šef države ga nagrađuje, kako tvrde sagovornici Slobodne Evrope, šaljući ga na ambasadorsku poziciju u Češku Republiku. Još se čeka agreman iz Praga.
Riječ je o čovjeku koji se javno oglašavao, formirao javno mnijenje i raspirivao, kako tvrde pojedini intelektualci - "međunacionalne netrpeljivosti".
Naime, grupa intelektualaca potpisala je prije godinu dana peticiju i tražila od američke ambasade u BiH da Šušnjaru uskrati gostoprimstvo.
Razlog je što je Šušnjar, kako su naveli potpisnici peticije, kao vlasnik i urednik internetskog portala Poskok.info, već godinama davao "nemjerljiv doprinos raspirivanju šovinizma, međunacionalne netrpeljivosti i ksenofobije u BiH".
Jedan od potpisnika, diplomata Zlatko Dizdarević, ne krije nezadovoljstvo činom kojim je Predsjedništvo BiH dalo "zeleno svjetlo" da Šušnjar bude ambasador u Češkoj.
"To doživljavam kao skandal nad kojim nisam iznenađen. On je tipični odraz poimanja vanjske politike i diplomacije u našem državnom vrhu i zbog toga to nije ni prva, ni posljednja stvar kojom se brukamo u svijetu", kaže Dizdarević.
Šušnjar je ovdašnjoj jasvnosti poznat po desničarskim stavovima.
O kakvoj osobi se radi svjedoči Štefica Galić, čiji se muž Neđo tokom rata usprotivio u Ljubuškom protjerivanju Bošnjaka.
Prije četiri godine, kako kaže Štefica, Ivan Šušnjar je danima vodio hajku protiv nje i njene porodice zbog prikazivanja filma o preminulom mužu.
"On je mogao reći 'meni se ne sviđa taj film', ali to što je on radio – što je danima išla hajka na mene i moju obitelj, mog supruga koji je mrtav i ne može se braniti – to je nešto strašno. To nije bio prvi put. I prije 2012. je bio jedan tekst, 2008. godine sa jednim stravičnim komentarima koje je on kao urednik morao izbrisati. To je bila hajka, prijetnje na takve monstruozne načine da ja i djeca danima nismo izlazili iz kuće", prisjeća se Štefica Galić.
Zbog svega navedenog, Galić je Šušnjara tužila za klevetu, ali je spor na ljubuškom sudu izgubila. Iz tog hercegovačkog gradića se sa porodicom iselila, a od suda je zatražena revizija postupka.
"Ivan Šušnjar je Čovićev (Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH, op.a.) diler mržnje. Godinama je to radio i sada kao nagradu dobiva tu poziciju u Češkoj", ističe Galić.
Profesor na mostarskom Sveučilištu Slavo Kukić prošle godine se pridružio potpisnicima peticije protiv imenovanja Ivana Šušnjara u Čikagu. Kaže kako danas nema smisla pisati novu peticiju, jer je motiv Dragana Čovića, koji ga u dva navrata predlaže, vrlo jasan.
"Činjenica da njemu prva svjetska sila ne da zeleno svjetlo da bude konzul BiH u njoj, a da se nakon toga njega nagrađuje faktički ambasadorskom pozicijom, ne govori o njemu, nego gdje se ova zemlja nalazi i ko ovom zemljom upravlja. Kuku lele ko nam vodi zemlju", ističe Kukić.
Ahmed Burić, bh. pisac o svemu kaže: "Ljudi koji se bave jednom pljuvačkom, jednom retorikom mržnje, medijima koji šire zlo i koji su zlo u samom svom korijenu, oni će očigledno biti nagrađivani, jer su kod nas mediji samo servis određenih političara i ništa drugo".
Koliko Predsjedništvo Bosne i Hercegovine vodi računa o bh. diplomatiji i ugledu zemlje u svijetu, možda najbolje ilustruje to da su na ključne diplomatske destinacije imenovani kadrovi oskudnih biografija i diplomatskih profila.
Jedan od njih je ambasador u Srbiji Lazar Mirkić, bivši uzgajivač pilića, te Zoran Milićević, koji je na ambasadorsko mjesto u Ujedinjenim Arapskim Emiratima otišao sa direktorske pozicije jednog kamenoloma u okolini Sarajeva.
U Milićevićevoj biografiji, između ostalog, stoji da posjeduje međunarodnu vozačku dozvolu od 1981. godine, da koristi i poznaje rad na računaru, ali isto tako i foklor naroda i narodnosti BiH i regije, piše Slobodna Evropa.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.