Ko je M. Jasikovac, optuženik za genocid u Srebrenici i šta je tačno radio od 13. do 15. jula 1995.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu koja Miomira Jasikovca, nekadašnjeg komandira čete Vojne policije Zvorničke brigade takozvane vojske RS (VRS), tereti za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine.

Jasikovac se optužnicom tereti da je za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS-a i policije Republike Srpske usmjerenog na pripadnike bošnjačkog naroda u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija Srebrenica, od 13. do 15. jula 1995. svjesno pružio pomoć članovima udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) čije je plan bio da zatvore i po kratkom postupku pogube vojno sposobne muškarce iz srebreničke enklave, a žene, djecu i starce prisilno premjeste i na taj ih način unište kao grupu.

Prema ranijem saopćenju Tužilaštva, Jasikovac je nastanjen u Novom Sadu i državljanin je Srbije.

U optužnici se navodi, a piše BIRN - Detektor.ba, da se Jasikovac, nakon što je upoznat s tim da će u školu Grbavci u Orahovcu pristići autobusi sa više stotina Bošnjaka, uputio s grupom vojnih policajaca Zvorničke brigade da obezbjeđuje zarobljenike, kojima je naredio da ulaze u fiskulturnu salu škole.

"Svjestan da će uslijediti ubistva zarobljenika po prijekom postupku, pa nakon što su 14. jula 1995. pristigli novi autobusi sa zarobljenicima, koji su smješteni u fiskulturnu salu škole, tako da se broj zarobljenika kretao oko 1.000 (…) kom prilikom su dva zarobljena ubijena, vojni policajci su ih prisiljavali da se što više stijesne kako bi ih u salu stalo što više", navodi se u optužnici.

Prema Tužilaštvu, Jasikovac je učestvovao u pripremama za odvođenje na mjesto pogubljenja zarobljenika kojima su pripadnici Vojne policije stavljali poveze za oči i sprovodili ih do kamiona kojima su odvezeni na obližnje polje, udaljeno 800 metara od škole.

Lica, među kojima su bili pripadnici čete Vojne policije, zarobljenicima su naredila da siđu s kamiona i po prijekom ih postupku pogubila automatskim oružjem, kojom prilikom je do kasnih noćnih sati ubijeno više od 800 Bošnjaka, gdje su pripadnici inžinjerske čete Zvorničke brigade teškom mehanizacijom žrtve zakopali u masovne grobnice.

Tužilaštvo navodi da je Jasikovac bio upoznat da se u selu Petkovci nalazi više stotina zarobljenih muškaraca, koji su držani u Novoj školi u ovom mjestu, po instrukcijama i zadacima koje je dobijao od neposrednih prisutnih učesnika UZP-a, znajući za plan da se svi zarobljeni ubiju, te se s vojnim policajcima uputio prema ovoj školi.

"Potom su se vojni policajci uputili na lokaciju Crvene brane, gdje su zajedno s drugim pripadnicima Zvorničke brigade učestvovali u strijeljanju zarobljenih Bošnjaka i gdje je od večernjih sati 14. jula do popodnevnih sati 15. jula 1995. izvršeno strijeljanje preko 700 zarobljenika, nakon čega su tijela žrtava pokopana u masovnu grobnicu na mjestu pogubljenja", stoji u optužnom aktu.

Jasikovac je, prema optužnici, bio upoznat da se u školi u selu Roćević nalazi više stotina zarobljenih Srebreničana te je 15. jula 1995. poveo grupu vojnih policajaca kako bi čuvali zarobljenike.

Vojnim policajcima su se, kako se navodi, pridružili pripadnici 2. bataljona Zvorničke brigade, s kojima je optuženi zajedno preduzeo mjere na pripremi zatvorenika za prevoz na šljunkaru na obali Drine u Kozluku.

"Pripadnici čete Vojne policije su istog dana, po naredbi Jasikovac Miomira, zajedno s drugim pripadnicima Zvorničke brigade učestvovali u prevozu zarobljenika do šljunkare i strijeljanju više od 800 zarobljenih Bošnjaka, nakon čega su ubijeni zakopani u pješčana udubljenja u Kozluku", navodi se u optužnici.

Ranije istraživanje BIRN-a BiH je pokazalo da je Jasikovac jedan od komandira i komandanata Vojne policije protiv kojeg tada nije bila podignuta optužnica unatoč dokumentima, nalazima vještaka i iskazima svjedoka, među kojima su vojni policajci Zvorničke brigade, o njegovom prisustvu na stratištima.

Izvor iz Tužilaštva BiH koji je upoznat sa istragama na predmetima ratnih zločina tada je nezvanično potvrdio samo da se protiv Jasikovca vodi istraga i da se on nalazi na području Srbije.

S obzirom na to da je optužnica potvrđena, u narednom periodu u Sudu BiH bi trebalo biti zakazano ročište za izjašnjenje o krivnji, a Tužilaštvo je nedavno najavilo da će svoje navode dokazivati pozivanjem blizu stotinu svjedoka, iskazima vještaka i eksperata te prilaganjem više od 250 materijalnih dokaza.