Jelena Trivić priznala: 'I dalje smo duplo zaduženiji od Federacije BiH'

Na pres konferenciji u utorak, 19. marta, povodom aktuelne ekonomske situacije o manjem bh. entitetu RS predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, postavila je pitanje predsjedniku Vlade RS, Radovanu Viškoviću, gdje planira da obezbijedi sredstva neophodna za održavanje likvidnosti budžeta.

Pitala ga je to s obzirom na to da je Odlukom o dugoročnom zaduženju planirano zaduženje na inostranom tržištu od 810 miliona KM, a na domaćem oko 140 miliona. Ona navodi da "do sada vidjeli nekakve turneje zvaničnika po drugim zemljama, ali ne i konkretne poteze u tom pravcu".

"U nemogućnosti da se, zbog političkih neprilika koje vladaju u RS, Vlada izađe na stranu tržišta kapitala i emituje obveznice, postavlja se pitanje po kojoj cijeni i uz koje druge uslove Vlada planira da obezbijedi nedostajućih 800 miliona KM i šta će od imovine biti zalog za ta sredstva. Svakako likvidnost budžeta je ugrožena i svi parametri pokazuju da bi do izvjesnih kašnjenja u isplatama i drugim budžetskim korisnicima moglo doći. Dobavljači se odavno ne isplaćuju redovno, a i poljoprivrednicima kasne isplate. Što se tiče javnog duga, i dalje smo dvostruko zaduženiji od Federacije BiH, jer naš dug iznosi 43.7 posto BDP, a u FBIH 22 posto", izjavila je Trivić.

Trivić dodaje da se zvaničnici RS obično hvale nekim parametrima, te da nju zanima kako komentarišu činjenicu da su investicije u stalna sredstva na rekordno niskom nivou i iznose samo 15.7 posto od bruto domaćeg proizvoda. Ističe da je ovo katastrofalan podatak koji govori o lošoj strukturi privrede Srpske, jer sve ispod 20 posto BDP je jako loše i takva privreda ne može da generiše budući brži ekonomski rast.

"Također, s obzirom na to da se zvaničnici hvale niskom stopom nezaposlenosti od 11 posto, a znamo da je mnogo ljudi otišlo i da je to najveći uzrok drastičnog smanjenja nezaposlenih osoba, pitam Vladu i zvaničnike zašto ne sopšte katastrofalnu stopu koja pokazuje nivo zaposlenosti od 41.9 posto. Dakle, samo 41.9 posto od ukupno sposobne radne snage i radi. To govori o neiskorištenom ljudskom potencijalu. Dovoljno je reći da ova stopa u Rumuniji iznosi 65.6 posto, u Bugarskoj 68.5 posto, u Sloveniji 72.4 posto. Svaka stopa zaposlenosti ispod 60 posto je katastrofalno nizak nivo u smislu dinamičnosti privrede i dostizanja potencijalnog BDP", naglašava Trivić.

Ona se osvrnula i na privredu Banje Luke, te ističe da je frapantan zvanični podatak da je pokrivenost uvoza izvozom za banjalučku privredu na nivou od 35 posto, i da je u posljednje tri godine u stalnom padu, dok je republički prosjek oko 75 posto. Trivićeva kaže da upravo to govori da je u strukturi privrede Banje Luke izvozna baza na jako niskom nivou.

Trivić je izjavila da u svijetu danas skoro da ne postoji zemlja koja nema slobodnu ekonomsku zonu jer se na taj način privlače investitori i domaći i strani. Navodi da su najpoznatiji primjeri uspješnog privrednog razvoja baziranog na podsticanju izvoza iz slobodnih ekonomskih zona su brzorastuće zemlje jugoistočne Azije. Dodaje da se sa njih ostvaruje značajan procenat izvoza Srbije i da u okviru ovih zona posluje preko 250 multinacionalnih kompanija koja za sobom vežu i domaća preduzeća i tako podstiču i domaće privrednike, te da je u njima zaposleno i 45.000 radnika.

"Zato je naš prijedlog da Banja Luka mora da dobije slobodnu ekonomsku zonu. Procedura osnivanja ovih zona mora da potekne od lokalne zajednice, a dalja procedura ide prema Vladi RS i Savjetu ministara. Koristi od slobodnih ekonomskih zona su višestruke: jača se izvozna baza, podiže konkurentnost privrede, te se povećava zaposlenost u izvozno orjentisanim preduzećima", ističe Trivić.

Jelena Trivić je optužila koalciju na BH nivou za nedonošenje izmjena izbornih pravila, i izjavila da svu odgovornost za to što ćemo u izbore ući sa starim zakonom koji omogućava krađu glasova snose SNSD i HDZ, kao što snose odgovornost i za eventualno nametanje ovog zakona, koje se po svemu sudeći neće ni desiti, piše Srpskainfo.