BiH najgora u regiji po percepciji korupcije i treća najgora u Evropi

Bosna i Hercegovina ponovno je zabilježila nazadovanje u pogledu indeksa percepcije korupcije i, prema rezultatima za 2022. godinu, sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, zauzima najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi.

Samo su Rusija i Ukrajina, koje su u ratu, ostvarile gori rezultat.

Ovo su rezultati globalnog indeksa percepcije korupcije za 2022., koje su u Sarajevu predstavili predsjedavajući Upravnog odbora  Transparency Internationala (TI BiH) Srđan Blagovčanin i Ivana Korajlić, izvršna direktorica ove organizacije.

Indeks - CPI analizira percepciju korupcije u javnom sektoru, te pozicionira 180 zemalja na temelju 13 nezavisnih studija i anketa stručnjaka i poslovnih ljudi, a taj indeks (CPI) koristi skalu od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najveći mogući stepen korupcije, dok 100 predstavlja potpuno odsustvo korupcije.

"Dok zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. nazadovala čak osam indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju TI izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije", naglasili su iz TI BiH.

Kako su naveli, BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja. Za deset godina naša zemlja je sa 45 nazadovala na 34 boda, a što je posljedica prisustva organizovanog kriminala, pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa.

Čelnici TI BiH upozoravaju kako aktuelno stanje u BiH zahtijeva hitnu akciju na zaustavljanju daljnje devastacije državnog institucionalnog okvira, bez čega je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa, koje podrazumijeva dodjela kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji.

U globalnom izvještaju je posebno naglašena katastrofalna situacija u bh. pravosuđu, a prije svega u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a problematičnim i kompromitovanim je ocijenjen i sam izbor glavnog tužioca BiH.

U vezi s tim, TI BiH insistira na provođenju vettinga odnosno procedura sveobuhvatne provjere/ocjene nosioca pravosudnih funkcija u BiH, njihovog imovnog stanja te, eventualnih, veza s političkim strukturama i organizovanim kriminalom, kao i donošenju seta novih propisa koji će osigurati integritet i odgovornost.

Izvještaj je ove godine fokusiran na korelaciju nivoa korupcije i nivoa bezbjednosti, te organizovanog kriminala, a posebno zabrinjavajućim su istaknute najave predsjednika RS Milorada Dodika da će se u ovom bh. entitetu usvajati veoma restriktivni zakoni na planu uvođenja kriminalizacije klevete i time dodatno doprinijeti ušutkivanju nosioca nezavisne kritike i, generalno, narušavanju građanskih sloboda i ljudskih prava, a prioritetno prava na izražavanje.   

Kako je ocijenjeno, zbog aktuelnog stanja u bh. pravosuđu godinama se čeka na procesuiranje niza važnih slučajeva organizovanog kriminala i korupcije uključujući i one u kojima su učestvovali visoki zvaničnici.

Nažalost, kako je rečeno, i provođenje Opštih izbora 2022. bilo je propraćeno "nizom afera krađom glasova, trgovinom biračkim odborima i zloupotrebama javnih resursa".

U TI BiH smatraju kako CPI pokazuje kako "u BiH ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije nego, naprotiv, državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, vlastito djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom, koja je, nažalost, postala primarni razlog postojanja institucija".

Iz ove organizacije upozoravaju kako posebnu opasnost za državu predstavlja "potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što vodi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju bezbjednosti".