Izbori 2022: Predstavljamo pet kandidata iz Republike Srpske u utrci za Predsjedništvo BiH

Predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović rekao je na konferenciji za novinare da je 3.277.490 redovnih birača, 6.124 birača sa statusom raseljene osobe koji glsaju u odsustvu.

Od toga 15.086 birača imaju status raseljene osobe a glasaju lično, 63.264 birača koji glasaju putem pošte, te 6.702 birača koja glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.

Na glasačkim listićima ove godine naći 127 političkih subjekata, i to 72 političke stranake, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.

On je dodao da se u nedjelju biraju tri člana Predsjedništva BiH, a portal Radiosarajevo.ba predstavlja svih pet kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.

Birači iz Republike Srpske će za to vrijeme birati jednu od pet opcija.

Borislav Bijelić, Stranka Život

Da li se još neko sjeća Borislava Bijelića, koji je svojevremeno u krugovima vladajuće koalicije od 2007. do 2012. godine slovio kao vrhunski ekonomski stručnjak i, kao takav,  “žario i palio” u nekoliko javnih institucija i preduzeća.

Ispostavilo se da Bijelić jeste ekspert, ali ne ekonomski i finansijski, već da je stručnjak za uništavanje javnih firmi, kojima je upravljao u periodu od 2007. do 2012. godine.

Borislav Bijelić istovremeno je bio predsjednik Komisije za reviziju državnog kapitala u preduzećima i bankama, član Upravnog odbora “Medicinske elektronike”, član nadzornih odbora Privatizaciono–investicionog fonda Polara invest, Olimpijskog centra “Jahorina”, član Upravnih odbora Turističke organizacije RS, Centra za razvoj i unapređenje sela Banjaluka, direktor AD “Guber” Srebrenica, direktor Urbanističkog zavoda RS, predavač na visokoj školi “Prometej”…

Bijelić je zajedno sa bivšim direktorom OC „Jahorina“ Brankom Koromanom i tadašnjim ministarom finansija, a potom premijerom RS Aleksandrom Džombićem osmislio i sproveo plan dokapitalizacije OC „Jahorina“. To je Republiku Srpsku koštalo 41 milion maraka, koliko je preko IRB RS, zatvorenom emisijom akcija i obaveznica, uloženo u OC Jahorina. Tako je o Bijeliću, o kojem se vrlo malo zna kao političaru, pisao portal Žurnal.

Deset godina kasnije, upravo 2022. - Bijelić je kandidat za člana Predsjedništva BiH. O njemu se posljednjih godina veoma malo pisalo. No, ušao je u utrku sa preostala četiri kandidata za Predsjedništvo BiH.

Željka Cvijanović, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)

Željka Cvijanović je rođena 1967. godine u Tesliću. Živi u Banjoj Luci sa suprugom Aleksandrom, s kojim ima dva sina – Filipa i Stefana. Cvijanović je profesor engleskog jezika, a nakon studija je završila i specijalistički studij na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Članica je Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)

Željka Cvijanović se na izborima 2014. borila za mjesto srpskog člana Predsjedništva BiH, ali nije osvojila dovoljan broj glasova. Nakon izbora po drugi put je imenovana za premijerku RS.

Od 2018. godine je predsjednica Republike Srpske. U imovinskom kartonu iz 2018. godine je napisala da sa suprugom dijeli vlasništvo nad kućom u Banjoj Luci, čiju je vrijednost procijenila na 444.646 KM. 

Mirko Šarović, Srpska demokratska stranka (SDS)

Mirko Šarović, rođen je u Rogatici 1956. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1979. godine. Živi u Istočnom Sarajevu sa suprugom Stojankom, s kojom ima dvoje djece. Član je Srpske demokratske stranke (SDS) od 1990. godine.

Od 1996. do 1998. godine je bio gradonačelnik Istočnog Sarajeva, kada je izabran za potpredsjednika RS-a.

Na izborima 2000. postao je predsjednik Republike Srpske, a dvije godine kasnije izabran je za srpskog člana Predsjedništva BiH. U aprilu 2003. podnio je ostavku.

Godinu dana kasnije visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown smjenjuje Šarovića s mjesta potpredsjednika SDS-a i zabranjuje mu političko djelovanje zbog neispunjavanja odredbi Dejtonskog sporazuma.

Šarović je 2005. bio optužen za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i udruživanje radi vršenja krivičnog djela. U pritvoru je proveo godinu dana te dobio oko 100.000 KM odštete jer ga je Sud BiH na kraju oslobodio optužbi. 

Vojin Mijatović, Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu

Vojin Mijatović rođen je 1979. godine u Banjoj Luci. Potpredsjednik je SDP-a BiH.

Diplomirao je 2002. godine na Fakultetu za poslovne studije u Beogradu. Karijeru je započeo 2001. godine u Ministarstvu za izbjeglice i raseljene osobe gde je radio kao glasnogovornik do 2006. godine.

Od 2006. do 2008. godine radio je kao načelnik Odjela za europske integracije Ministarstva financija u Vladi Republike Srpske, da bi 2008. godine bio angažiran kao savjetnik predsjedatelja Vijeća ministara BiH. Za pomoćnika ministra financija u Vladi Republike Srpske za pretpristupnu pomoć Europske unije imenovan je 2009. godine, a u razdoblju 2010.-2013. radio je kao savjetnik predsjednika Vlade Republike Srpske za međunarodne odnose i suradnju sa međunarodnim financijskim institucijama.

Od 2014. do 2016. godine vršio je dužnost ravnatelja Ekonomskog instituta u Banjoj Luci. Sudionik je velikog broja konferencija u organizaciji Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske komisije.

Od 2017. godine u Socijaldemokratskoj partiji BiH imenovan je za potpredsjednika Glavnog odbora SDP BiH, a u julu 2019. godine imenovan je za potpredsjednika SDP BiH.

Nenad Nešić, Demokratski narodni savez (DNS)

Nenad Nešić, rođen je 4. jula 1978. godine u Sarajevu. Oženjen je Majom, s kojom ima dvoje djece, i živi u Istočnom Sarajevu.

Na Pravnom fakultetu u Novom Sadu stekao je zvanje diplomiranog pravnika. Član je Demokratskog narodnog saveza (DNS) od 2014. godine, a 2020. je postao predsjednik stranke.

Na Općim izborima 2018. godine osvojio je mandat u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Nešić je vlasnik stana u Budvi (Crna Gora), a sa suprugom posjeduje stan u Novom Sadu (Srbija). Sa bratom Predragom suvlasnik je kuće u Istočnom Sarajevu.

Vlasnik je firme N-Group u Istočnom Sarajevu.