Inzko: 25 godina nakon Dejtona BiH se suočava s ogromnim izazovima

Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko poručio je da se, dvadeset i pet godina od kako je Daytonski mirovni sporazum okončao rat u BiH, ova zemlja danas suočava s ogromnim izazovima.

"Međutim, dok ih rješavamo, ne zaboravimo da je Dayton održao mir. A to nije malo. Samo se nakratko sjetimo situacije u Nagorno-Karabahu, na Kavkazu, ili na Bliskom istoku, ili se prisjetimo izbjegličke krize. Ali mir nije kraj. Mir je polazna tačka. Ili, kako je pokojni visoki predstavnik Paddy Ashdown rekao: 'Dayton je temelj, ne plafon'. Dayton je temelj za državu koju pokušavamo zajedno izgraditi i nadograđivati", rekao je Inzko u svojoj povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ističe da je mir omogućio da se ide naprijed, iako se krećemo mnogo sporije nego što to građani s pravom očekuju.

Kako navodi, u prvoj deceniji nakon Daytona, stotine hiljada građana vratile su se svojim domovima, uspješno je uvedena konvertibilna marka - jedna od najstabilnijih u Evropi - zajedno s biometrijskim pasošima i ličnim kartama, zajedničkim registarskim tablicama, zastavom i himnom, Graničnom policijom.

Uveden je sistem indirektnog oporezivanja - daleko napredniji u odnosu na slične sisteme u regiji, a počela je reforma pravosudnog sistema i reforma policije. Osnovane su Oružane snage BiH, koje su se istakle prilikom pružanja pomoći nakon poplava i u drugim aktivnostima unutar BiH, kao i u sudjelovanju u međunarodnim mirovnim operacijama širom svijeta.

Inzko također navodi da je Ured visokog predstavnika bio glavni pokretač ovih reformi. Bonske ovlasti koje su OHR-u date 1997. godine kako bi u potpunosti mogao implementirati daytonski mandat, bile su, smatra, od suštinske važnosti i učinkovite tokom prve faze oporavka.

"Moji prethodnici su ih razumno koristili kako bi Bosni i Hercegovini osigurali institucionalnu i pravnu infrastrukturu potrebnu da zemlja funkcionira kao moderno demokratsko društvo", naveo je visoki predstavnik.

Izrazio je zahvalnost za sve što su uradili u ime građana BiH svim njegovim prethodnicima Carlu Bildtu, Carlosu Westendorpu, Wolfgangu Petritschu, Christianu Schwarz-Schillingu, Miroslavu Lajčaku i pokojnom Paddyiju Ashdownu.

"Građani Bosne i Hercegovine su zahtijevali i još uvijek zahtijevaju pravo da žive u društvu koje poštuje sve građane, koje osigurava dobre škole, koje osigurava dobre bolnice i javne usluge i nudi pristojna radna mjesta i ekonomske mogućnosti. Uvijek iznova, poticaj za pozitivne promjene dolazi prvenstveno od samih građana, ne od političkih aktera", poručuje Inzko.

Napominje kako su se porodice onih koji su ubijeni ili nestali u ratu iz svih zajednica, udružile da bi se borile za zajednički cilj, da osiguraju da se njihovi najbliži pamte s dostojanstvom i poštovanjem. Ali, dodaje dalje, porodice onih koji su bili žrtve korupcije i neefikasnosti udružile su se u građanskim inicijativama kako bi zahtijevali njihovu odgovornost.

"Ipak, napredak gotovo da se zaustavio, a građani posebno mladi napuštaju BiH. Sele se u zemlje koje pružaju ekonomske prilike, u skladu s vladavinom prava. Sele se u zemlje koje pružaju normalan život. Međunarodna zajednica radi i nastaviće da radi kako bi se stavila tačka na nekažnjivost onih u BiH koji su nasilni ili moćni ili oboje, i da ojača institucije koje štite građane", naveo je visoki predstavnik.

Izražava uvjerenje da građani Bosne i Hercegovine žele da postave novi pravac te da "mogu uspjeti uz snažnu i dosljednu podršku međunarodnih partnera".

"Promjena može doći čak u okviru daytonskog sistema", smatra Inzko te dodaje da Dayton nikome ne daje pravo da dovodi u pitanje zemlju ili njene ljude. On svakom građaninu daje pravo da izgradi pristojan život koji je dostojanstven i siguran.

Građani Bosne i Hercegovine, podvlači Inzko, mogu biti sigurni da će njihovi partneri u međunarodnoj zajednici biti uz njih na čvrstom i odlučnom putu prema tom cilju. Taj put bi mogao, i mora biti odlučniji nego u posljednjih deset godina, a trebao bi obuhvatiti i uspješne elemente iz prvih deset godina kada su država, entiteti i kantoni najbrže napredovali.

"Zato sam ubijeđen da možemo u 2021. godini otvoriti novo i uspješnije poglavlje u Bosni i Hercegovini u interesu svih, a najviše u interesu dobrih ljudi ove zemlje", zaključio je Inzko, saopćeno je OHR-a.