Intervju | Miro Lazović: Ako Dodik nastavi sa secesionizmom – cijela BiH treba biti federacija!

Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine novi je član Demokratske fronte (DF). Jedan od najistaknutijih boraca za državu Bosnu i Hercegovinu time se, praktično, vraća u aktivnu politiku. 

Traži to trenutak u kojem se nalazi naša zemlja, koja se suočava sa sve većim izazovima. U intervjuu za portal Radiosarajevo.ba Miro Lazović govori otvoreno o politici Milorada Dodika, 9. januaru, potezima međunarodne zajednice, "Trojke", pitanju Izbornog zakona i budućeg uređenja Bosne i Hercegovine…

Radiosarajevo.ba: Nedavno ste pristupili stranci Demokratska fronta (DF). Što Vas je, imajući u vidu Vaše ukupno političko i životno iskustvo opredijelilo za politički projekt Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine?

Lazović: U situaciji u kojoj ne prestaju napadi na Bosnu i Hercegovinu, i spolja i iznutra, i kada njeni protivnici problematiziraju njenu sadašnjost, a njenu budućnost nastoje ugroziti, moj izbor je Demokratska fronta (DF) kao stranka koja dosljedno i principijelno istrajava na odbrani države Bosne i Hercegovine koju su građani izglasali na Referendumu 1992 godine. U borbi za takvu Bosnu i Hercegovinu, moj put, kao i put lidera DF-a Željka Komšića je komplementaran. Za vrijeme agresije na našu državu, on ju je (državu Bosnu i Hercegovinu) oružjem branio, a ja političkim sredstvima. Obojica smo socijaldemokrati. 

DF je nastao iz Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine, partije u čijem sam osnivanju učestvovao krajem ratne 1992 godine.  Moje ideološko opredjeljenje, bilo je i ostaje, socijaldemokratija kao integrirajuća ideja koja afirmira individualna prava i slobode u građanskoj, sekularnoj i multietničkoj BiH. Te vrijednosti prepoznajem u DF-u. 

Ciljevi zacrtani u Beogradu

Radopsarajevo.ba: Predsjednik bh. entiteta Rs Milorad Dodik ponovo se potvrđuje kao glavni destabilizator BiH, i to kroz najave novih, sve brojnijih antidržavnih zakona, poput primjerice najave, tzv. izbornog zakona. Vaš komentar?

Lazović: Milorad Dodik u kontinuitetu vodi politiku kao igru u kojoj nema dobitka za bh. entitet RS ukoliko Bosna i Hercegovina kao država ne izgubi?! Iz godine u godinu pokušava otupiti oštricu države blokirajući njene institucije. On to radi planski i sa određenim ciljevima koji su zacrtani u kabinetima njegovih mentora u Beogradu.

Agresivno i bahato otvarajući političke sukobe u više pravaca pokušava dobiti ustupke od inertne međunarodne zajednice koja, mira radi, uglavnom ostaje "zabrinuta" pred naletima njegove agresivne politike. Pasivna uloga međunarodne zajednice Dodika motiviše na daljnje urušavanje institucija BiH. Danas mu je u interesu rušenje Izbornog zakona BiH, a sutra je to Ustavni sud BIH kojim će, u donošenju odluka, dominirati etnički i entitetski interes. 

Na "rođendanskom slavlju" RS-a mnogi su stradali

Radiosarajevo.ba: Tema neustavnog dana Rs, 9. januara ponovo ugrožava političku stabilnost, a posredno, kako vidimo, i mir građana BiH, kroz provokacije povratnika itd. Kako vidite insistiranje na tom datumu poslije kojeg kreću tolike nesreće u BiH? 

Lazović: Inaćenje RS-a sa obilježavanjem 9. januara kao dana RS, a kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u dva navrata, proglasio neustavnim je nastavak nepriznavanja ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine. Za 9. januar 1992., u RS-u kažu da je to "rođendan RS-a", ali zaboravljaju da spomenu da su u tom dugom "rođendanskom slavlju" stradali mnogi Bošnjaci i Hrvati i da je uništena njihova imovina. 

Učinjeni su mnogi zločin, te, na kraju, genocid nad Bošnjacima Srebrenice. Zbog toga taj datum nikada ne može biti prihvaćen od Bošnjaka i Hrvata koji su i po Ustavu BiH i Ustavu RS-a ravnopravni sa srpskim narodom.  Visoki predstavnik u BiH je nedavno upozorio da će neustavno obilježavanje 9. januara proizvesti određene posljedice za državne zaposlenike koji tog dana budu prisutni na ceremoniji obilježavanja. Time je poslana i poruka Tužilaštvu BiH da konačno počnu štiti ustavnopravni poredak i sankcionišu sve one koji ne poštuju odluke Ustavnog suda BIH. 

Raste bijes zbog poniženja i nepravde

Radiosarajevo.ba: U međuvremenu, u napadima na američkog ambasadora u BiH Dodik kaže da je spreman za eskaliranje. Zašto međunarodni faktor tolerira poteze i kreiranje situacije, koja, sudeći i po ocjenama novog zapovjednika EUFOR, može da eskslira u svakom trenutku, kao na Kosovu prošlog maja? 

Lazović: Politička kriza je naše latentno stanje. Sa većim ili slabijim intenzitetom živimo iz dana u dan. Godine nam prolaze u iščekivanju "boljih vremena" koja uporno izostaju. Žalosno je da se danas građanima BiH, umjesto mira i bolje budućnosti, šalju poruke iz nedavne prošlosti. Spremnost na eskalaciju koju Dodik priziva pitanje koje treba alarmirati državne institucije zadužene za čuvanje ustavnog poretka. Također bi se trebale probuditi i međunarodne strukture. Suviše dugo mu tolerišu prijetnje i uvrede koje im Dodik svakodnevno upućuje.

Pasivan pristup EU i SAD-a ništa dobro neće donijeti. Naprotiv. Dok raste agresivnost, bahatost i rušenje državnih institucija od strane Dodika, istovremeno se kod građana nakuplja frustracija i raste bijes zbog poniženja i nepravde. A opasno je i jedno i drugo.

[related]https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/mubareci-nam-najnoviji-dodik-ili-koga-vi-zajebavate/506117[/related] 

"Trojka" mora shvatiti da se određuje sudbina BiH

Radiosarajevo.ba: Kako vidite poteze "Trojke" u suočenju sa Dodikovom secesionizmom, koliko se snalaze, odnosno ne snalaze?

Lazović: Uz pomoć međunarodne zajednice "Trojka" je s puno optimizma i samouvjerenosti prihvatila HDZ i SNSD za partnere u vlasti. Kritikujući prethodnu vlast kao svađalačku, odabrali su pristup čestih sastanaka sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem. Opredijelili su se za pasivan i defanzivan odnos prema buntovnom Dodiku vjerujući da će ga učiniti "konstruktivnijim i pozitivnijim". Međutim takva, pasivna i defanzivna politika nema nikakve šanse u sukobu s odlučnim protivnicima koji znaju šta hoće i ne biraju sredstva da dođu do cilja. A Dodik je upravo takav. Ujedno je "Trojka" tim pristupom amortizirala aktivnosti EU i OHR u trenucima kada je narastala kritika Dodika u institucijama EU.   

Dok Čović i Dodik otvoreno nastoje učvrstiti, postojeće, etničke podjele i proširiti njihov uticaj u Izbornom zakonu i sudskim organima, "Trojka" bi, po meni, trebala bespogovorno insistirati, kao prioritet, na provođenju odluka Suda za ljudska prava iz Strazbura.  "Trojka" bi morala shvatiti da se u narednom periodu određuje sudbina BiH. Hoćemo li ostati zarobljeni u etničkim kavezima ili ćemo pokidati te okove i krenuti ka izgradnji države pune ljudskih prava i sloboda na cijelom njenom prostoru.

 Na tom putu ne smije biti trulih kompromisa. Pravi državnici se razlikuju od političara po tome što im očuvanje vlasti nije na prvom mjestu. Sitna, dnevna politika u svojoj suštini je loša stvar i u konačnici može biti barijera za izgradnju stabilne i funkcionalne države. 

Visoki predstavnik i Izborni zakon BiH

Radiosarajevo.ba: Spomenuli smo Izborni zakon. Ta priča je, također, sve aktuelnija. Kako pristupiti pitanju Izbornog zakona u BiH i koliko je izvjesno da će Visoki predstavnik isti nametnuti?

Lazović: Izborni zakon jeste važno pitanje. Ne samo da se uvedu tehničke inovacije koje bi izbore učinile transparentnim već bi trebalo otvoriti i razgovore o uvođenju vanrednih izbora. Također bi se moglo postaviti pitanje povećanja izbornog cenzusa na pet posto, kako bi se izbjegla trgovina malih stranaka sa jednom ili dvije poslaničke ruke. 

Visoki predstavnik je zatražio od političkih stranaka u vlasti da donesu tehničke izmjene Izbornog zakona. Predstavnički dom je usvojio te izmjene. HDZ i SNSD su bili protiv što znači da na Domu naroda te odluke neće biti usvojene. Visokom predstavniku, nakon toga ne preostaje ništa drugo nego da nametne izmjene Izbornog zakona.  

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na ideje reafirmacije Ustava Republike Bosne i Hercegovine što je prošle godine u javnosti iznova potaknuo Francis Boyle, prvi bh. agent pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), jedan od vodećih svjetskih pravnika iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD)?

Lazović: Milorad Dodik je više puta, u posljednje vrijeme, kazao da je Daytonski mirovni sporazum - propao. Prvo je to rekao pred Vladimirom Putinom! Nedavno je to ponovio u Banja Luci. Zato i govori o secesionizmu i samostalnosti RS. Da je krenuo tim putem pokazuju donešene odluke kao i namjere Narodne Skupštine RS kojima se vrši institucionalni secesionizam.  Međutim, Dodik mora znati da sa propašću Daytona nije propala Država BiH! Propala je njena entitetska podjela. Nestaju i Federacija BiH i entitet RS. 

Možda je došlo vrijeme da se realizuje plan američke administracije iz 1994. godine o Federaciji BiH na cijelom teritoriju države! To nam je prilikom postizanja Washingtonskog sporazuma otvoreno rekao Charles Redman, medijator pregovora u Washingtonu.

Da bi se moglo ići ka tom rješenju, govori i činjenica da grad Brčko ne pripada ni Federaciji BiH, niti RS-u. Zasebna je cjelina. Time je RS presječena na dva dijela koja u konačnici mogu dobiti status kantona čime bi se realizirao američki plan o cjelovitoj BiH kao federalnoj državi.