Interpol tražio hapšenje Andrije Draškovića, bh. graničari ga pustili

Granična policija BiH nije željela uhapsiti srbijanskog kriminalca Andriju Draškovića za kojim je belgijsko pravosuđe raspisalo crvenu Interpolovu potjernicu zbog ubistva albanskog emigranta Envera Hadrija 1990. godine, piše zurnal.info

Dokazuju to brojni dokumenti koji su u posjedu Žurnala, a koje je Granična policija BiH namjeravala prikriti. Drašković je, već smo objavljivali, na teritoriju BiH "legalno" ušao u junu ove godine preko Graničnog prelaza Šepak kod Zvornika, a bh. graničari ga nisu lišili slobode iako je Interpolova poternica za njim bila na snazi.

U vrhu Granične policije BiH tada nam je kazano da je potjernica obustavljena, te Drašković svakako ne bi mogao biti izručen, jer posjeduje bh državljastvo. Da je u pitanju očita laž dokazuje dokument Interpola koji je 1. oktobra ove godine proslijeđen svim policijskim agencijama u BiH.

"Obavještavamo vas da su na traženje NCB Interpol Brisel posredstvom Policije Brčko distrikta BiH vršene dodatne provjere s ciljem utvrđivanja kada je imenovani stekao državljanstvo BiH, kojom prilikom je utvrđeno da je Rješenjem Odjeljenja za Javni registar Vlade Brčko distrikta BiH, broj UP-I-10-12-007867/18 od 24. 04. 2008. godine poništen upis državljanstva u matičnu knjigu državljana. Sukladno navedenom, predmetna međunarodna potjernica evidentirana je u INTERPOL-ovoj bazi podataka i Evidenciji za licima za kojima se traga, te molimo da se u slučaju lociranja predmetne osobe postupi po istoj i da nas o tome pravovremeno obavijestite u svrhu dostavljanja njenog prevoda", navedeno je dokumentu Interpola.

Dakle, Andrija Drašković ne posjeduje bh državljanstvo, nema nijedan važeći bh. dokument, a 3. juna ove godine, uprkos crvenoj Interpolovoj potjernici, nije uhapšen kada je sa srbijanskom ličnom kartom iz Srbije ušao na teritoriju BiH.

Da je Drašković registrovan prilikom prelaska bh granice dokazuje i baza podataka Granične policije BiH.

Kontrolisao ga je granični policajac Nermin Latifović. Sa Draškovićem je tada bio i bh. državljanin Miroslav Milanović, što dokazuje i fotografija ličnih dokumenata nastala u momentu njihove kontrole na Šepku.

Prema informacijama koje je tada dobio Žurnal, granični policajci su utvrdili da je za Draškovićem raspisana Interpolova potjernica, ali je tada uslijedio poziv iz centralne Granične policije BiH nakon čega je Drašković morao biti pušten da slobodno uđe na teritoriju BiH.

Graničarima je tada saopćeno da je prilikom kontrole u bazi IDDEEA-e utvrđeno da je Drašković bh državljanin, te da nema potrebe da bude lišen slobode, jer ne može biti izručen Belgiji.

Istina je da u bazi IDEEA-e postoji ime Andrije Draškovića, ali je navedeno da su svi njegovi bh. dokumenti nevažeći. Osim toga, Vada Brčko distrikta je poništila njegov upis u matičnu knjigu državljana BiH, tako da bi Drašković, da je, prema propisanoj proceduri, priveden na Sud BiH mogao biti izručen belgijskim vlastima.

Sud u Briselu godinama traga za Andrijom Draškovićem zbog ubistva Envera Hadrija, aktiviste za ljudska prava na Kosovu koji je živio u Belgiji. Hadri je ubijen 25. februara 1990. godine, kada se zaustavio na semaforu u gradu Sen Žil. U nekoliko presuda koje su poništavane navedeno je da je Hadri ubijen jer je štitio interese kosovskih Albanaca.

Ubistvo je, prema nalazima belgijskog pravosuđa, organizirala tadašnja Državna bezbjednost koju je kontrolisao Slobodan Milošević. Nepravomoćnom presudom Suda u Briselu, Andrija Drašković je u odsustvu osuđen na doživotnu robiju. Ta presuda je kasnije ukinuta i naloženo je novo suđenje. No, crvena potjernica za njim nikad nije obustavljena. Bez obzira na to, Granična policija BiH, kojom rukovodi Zoran Galić odbila je postupiti po Interpolovoj potjernici, piše zurnal.info