Đonlagić o dogovoru u Laktašima: "Dodik i Čović će tražiti cijeli paket - sve ili ništa"

Prošle sedmice su na imanju u Bakincima kod Banje Luke načelno dogovorene izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Na imanju predsjednika entiteta RS Milorada Dodika sastali su se lideri stranaka koje su u vlasti na državnom nivou: Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ), Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS).

Iako još uvijek ništa nije zvanično, Čović i Dodik ulovljavaju - sve izmjene u paketu, ili ništa. Dodik je taj sastanak opisao kao "korektan, jedan od produktivnijih i da je sad najvažnije da se ono što je dogovoreno o Izbornom zakonu i implementira".

Naglasio da je dogovoreno da budu zatvorene liste, bez preferencijala, da se cenzus podigne sa tri na pet posto za parlamentarne izbore, da za lokalne izbore to bude četiri posto: "Dogovorili smo i da se ugradi mehanizam obaveznosti glasanja, a oni koji ne budu glasali imaće mandatnu kaznu koja će ići u fond entiteta koji će moći sutra da se koristi za izgradnju, opremanje škola, vrtića, u obrazovnom smjeru bilo šta", naveo je Dodik.

Prema dokumentima koji su procurili u javnost, dogovoreno je kandidata iz reda bošnjačkog naroda u Predsjedništvu BiH bira čitava FBiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz entiteta RS bira 'Srbin i ostali', isto tako da se definiše i u FBiH, kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani.

Više o tome šta je dogovoreno na sastanku čitajte OVDJE.

Opozicija na čelu sa SDA i Demokratskom frontom već je negodovala, a najviše zbog načina izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, što ide u korist HDZ-u, te zbog pitanja Ustavnog suda BiH.

Delegat DF-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dženan Đonlagić kazao je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba da bi izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, prema ovom prijedlogu, bio iz tzv. 'plutajuće izborne jedinice'.

"Cijenim da takav prijedlog etnički cementira zemlju, unosi dodatne podjele i diskriminacije u BiH, apsolutno nas udaljava od Europske unije jer je taj sistem vrijednosti neprepoznatljiv u izbornim sistemima u EU. U takvom prijedlogu ću učiniti sve s pozicije delegata da ne prođe parlamentarnu proceduru, odnosno Dom naroda.

Tri teme koje su apsolutno nedopustive su pitanje izbora Predsjedništva BiH po etničkom cementiranju, državna imovina i uvođenje etničkog koncenzusa i entitetskog veta u Ustavni sud BiH", kazao je Đonlagić.

Prema njegovim riječima, to bi bio 'kraj šanse budućeg uređenja BiH kao demokratskog, građanskog društva'. Pojasnio je šta bi značile izmjene vezane za Ustavni sud BiH.

"Politički cilj Dodika i Čovića je podvesti Ustavni sud pod njihovu kontrolu i agendu. Uvođenje etničkog koncenzusa i entitetskog glasanja u Ustavni sud je brisanje posljednje barijere zaštite državnosti BiH i eventualnih odluka Ustavnog suda koje bi spriječile odluke štetne po državu, kao što je, recimo, odluka o secesiji. Ustavni sud je posljednja brana takve odbrane i nedopustivo je da se u Ustavni sud uvodi sistem entitetskog veta", kazao je delegat DF-a.

O najavama da će u Domu naroda PSBiH biti oboren Prijedlog izmjena Izbornog zakona koje je predložila SDA, Đonlagić kaže da su "predstavnici Trojke u Laktašima ponizili svoje zastupnike u Predstavničkom domu koji su glasali za integritet izbornog procesa".

"Ono što trenutno imamo, Dodik i Čović insititiraju na realizaciji onog što je dogovoreno u Laktašima. Pritisnut će predstavnike Trojke da ovog puta ide se u realizaciju u toku februara. Ono na čemu će obojica insistirati je cijeli paket, sve ili ništa. Ono što je suština jeste da Dodik ide ka Ustavnom sudu, Čović ka Predsjedništvu BiH, a predstavnici Trojke ka europskom putu koji zapravo u ovom trenutku ne znači ništa jer imamo zemlje koje su u postupku pregovaranja deceniju i duže", rekao je Džonlagić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.