Historijski utorak u Dubrovniku? Saglasnosti date, pregovori završeni, sporazum načelno spreman

Bh. vlasti provode ubrzane procedure da bi Sporazum sa Hrvatskom o Južnoj plinskoj interkonekciji mogao biti potpisan naredne sedmice na Samitu u Dubrovniku. Sjednica Vijeća ministara bi trebala biti održana tokom vikenda, a onda se čeka i zeleno svjetlo od Predsjedništva BiH.

Ubrzane procedure za prioritetan projekt i odbrojavanje do, konačnog, prvog iskopanog metra na trasi buduće Južne plinske interkonekcije. Saglasnosti date, pregovori delegacija BiH i Hrvatske ekspresno završeni, međudržavni sporazum načelno spreman, a pečat čeka u Dubrovniku. Prva prilika Samit triju mora u utorak.

"Mi smo jutros poslali prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ono što smatramo, naravno, većinom se složili sa predloženim sporazumom. Mislim da bi trebalo da bude sve u redu, pratimo svaki minut šta se dešava u komunikaciji smo svi jedni s drugima i stvarno smo se posvetili ovoj stvari da pokušamo odvesti stvari do kraja", naglašava Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).

"Držim da taj projekat treba podržati i na samitu tri mora koji će se održati iduće sedmice i o tome će se dodatno razgovarati, a o samom potpisivanju određenog sporazuma i izjavi će se ovih dana dodatno razgovarati", izjavio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Sporazum ili izjava, oboje je dokaz da dvije zemlje dijele zajednički interes.

Hrvatska je ključna veza za isporuku, tranzit i pristup naše zemlje američkom ukapljenom plinu. Prema Sporazumu, početna tačka plinovoda planirana je u mjestu Zagvozd. Sa bh. strane predviđeni su dodatni krakovi prema Grudama, Gornjem i Donjem Vakufu, Čapljini te novi pravac od Kladnja prema Tuzli. Ali zeleno političko svjetlo tek je početak najosjetljivije faze – pravnih, finanijskih i administrativnih problema.

"Bilo je nešto tehničkih primjedbi na sporazum koji je stigao s hrvatske strane, ništa krucijalno, čekamo od predsjedavajuće Krišto znak da smo uskladili taj dokument", kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

Dakle, procedure ostaju duge, na svakom koraku popločane preprekama. A posljedice sežu mnogo dalje od domaćeg terena i ovise o interesima.

Upozoravaju nas iz Brisela da sva zakonska rješenja moramo uskladiti sa evropskim. BiH nema državni Zakon o plinu, regulatora niti su ispunjene obaveze iz Trećeg energetskog paketa.

"Vama je, naravno, jasno da ako BiH napravi odmak od ovisnosti o ruskom plinu da je to značajan korak. Mi to vidimo i uočavamo, ali sa druge strane također uočavamo napore koje mi ulažemo", poručio je Luigi Soreca, šef delegacije EU u BiH.

Između interesa velikih zajednica, američkog i Unije, naša zemlja traži svoj. O važnosti projekta govore i posljednja pisanja britanskog lista Guardian da Evropska unija rizikuje otvoreni sukob s američkim predsjednikom, jer je američka privatna kompanija zakonski određena kao investitor projekta vrijednog najmanje milijardu i po eura.

"Svako se bori za sebe. SAD imaju svoje interese, interes SAD-a na Zapadnom Balkanu je gasna infrastruktura i u ovoj novoj administraciji iz Bijele kuće su to vrlo jasno naglasili. EU i SAD imaju svoje interese koji nisu uvijek isti: Zadatak BIH je da preklopi svoje interese sa interesima drugih, da ih preklopimo i ostvarimo. Interes BIH je ova plinska infrastruktura", smatra Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH (NS).

Jer ako to ne uradimo, početkom 2028. godine ostajemo bez plina. Od aktualne institucionalne faze do početka stvarnih radova dijeli nas – nakon potpisivanja, ratifikacija međudržavnog sporazuma, ali i potpisivanje Ugovora između Vlade Federacije i američkog investitora. Uz to, i rješavanje pitanja državne imovine, osiguranje finansija i neophodnih dozvola. Mnogo važnih papira do prve položene cijevi, piše federalna.ba.