Južna interkonekcija pod lupom: Usvojeni zakon otvara nova pravna i politička pitanja

Iako je Zakon o južnoj interkonekciji dobio podršku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, brojne dileme oko njegove primjene i zakonitosti i dalje ostaju otvorene.

Sporna pitanja državne imovine, izbora investitora bez tendera i uloge lokalnih zajednica izazivaju sve glasnije reakcije, uz upozorenja da bi cijeli projekt uskoro mogao završiti pred Ustavnim sudom Federacije BiH.

Podsjećamo da je u tekst zakona unesen investitor, američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy u potpunom američkom vlasništvu, ali i naglašeno da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad.

Trending

I danas radovi na vodovodnoj mreži: Bez vode bi moglo ostati skoro 20 sarajevskih ulica

Međutim, dio zastupnika upozorava da postoje problemi u zakonu koji bi mogli usporiti razvoj projekta, piše BHRT.

Netrasparentna dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez izrade studije izvodljivosti i provođenja tendera, na štetu građana i države, kažu o Južnoj interkonekciji u nevladinom sektoru.

"Nemate analize koliko je to dugoročno isplativo jer povećanje kapaciteta je šest puta. Južna interkonekcija ima kapcitet šest puta veće od trenutnih potreba BIH to nema veze ni sa čim što su te iste vlasti potpisale u svim sporazumima prema EU", rekao je Denis Žiško iz "Aarhus centra".

Ne umanjujući značaj projekta u federalnom parlamentu, uglavnom opozicija, upozorava da je zakon nedorečen. I dalje ostaje problem upotrebe državne imovine ali i korištenja imovine i prava lokalnih zajednica, kojima se, smatra zastupnik Slaven Raguž, otvara prostor da zaštitu traže pred Ustavnim sudom. 

"Jedince lokalne samouprave i županije u potpunosti izuzete ne samo iz procesa odlučivanja nego i iz procesa zaštite osnovnih prava, garantiranih ustavom i zakonima, da samo jedna jedinica lokalne samouprave", kazao je Slaven Raguž, zastupnik HRS-a u Parlamentu FBiH.

Definisani rokovi za predaju dokumentacije investitoru su prekratki, smatraju u SDA. 

"Tu se postavlja pitanje i opasnosti da sutra investitor tuži Federaciju jer mu nije dostavljena dokumentacija i da sutra Federacija trpi od strane investitora zbog izgubljene dobiti", istakao je Mirsad Zaimović, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH.

Predviđeno je da investitor nema obavezu plaćanja za zemljište na kojem će biti trasa gasovoda koje je u javnom vlasništvu. Definisano je i da samo Parlament Federacije može odobriti promjene vlasničkog udjela američkog partnera, koji je kao investitor unesena i u sam tekst zakona, što se u praksi prvi put dešava.

"Nagledali smo se svakakvih tendera ali ovaj je presedan da se investitor upisuje u zakon jer problem će nastati ako se i drugi projekti budu realizirali na ovaj način bojim se da će to dovesti do nestanka pravne države", rekao je Srđan Traljić iz Transparency International BiH. 

Zakon će se uskoro naći pred delegatima federalnog Doma naroda. Usvajanje mora biti gotovo do kraja mjeseca, kada se očekuje potpisivanje međudržavnog sporazuma o povezivanju plinovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.