Hadžimehanović: Samo 10 posto zaposlenih će izdvajati više za porez na dohodak

"To će se desiti kroz proširenje porezne osnovice i smanjenje opterećenja na rad, smanjenje poreznih oslobađanja, sprječavanje porezne evazije, smanjenje sive ekonomije, te unapređenje rada poreznih uprava", ističe u razgovoru za Fenu pomoćnik federalne ministrice finansija za poreznu politiku i javne prihode Hajrudin Hadžimehanović.

Istovremeno, namjera ove porezne reforme je, kako navodi, da se putem porezne politike utiče na rasterećenje privrede i rast zaposlenosti, što će u konačnici rezultirati povećanjem konkurentnosti domaćih privrednika i povoljnijom investicijskom klimom.

"Smanjenje fiskalnog opterećenja rada, primarno usmjereno na smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnje stope od 41,5% na 33%, nije bilo moguće provesti bez proširenja porezne osnovice i to kroz oporezivanje naknada koje nemaju karakter plate, kao što su topli obrok, prevoz, regres i druge, a koje su prema važećem zakonu neoporeziva primanja radnika. Kako takvim širim poreznim obuhvatom ne bi bila umanjena primanja radnika sa nižim platama, novim Zakonom o porezu na dohodak povećan je iznos neoporezivog dijela dohotka (ličnog odbitka) sa sadašnjeg 300 na 700 KM na mjesečnom nivou. To znači da radnici čija ukupna mjesečna primanja iz radnog odnosa (plata, topli obrok, prevoz, regres i dr.) ne prelaze iznos od 700 KM neće plaćati porez. Porezno rasterećenje obuhvatiće sve radnike čija su ukupna primanja do 1.500 KM, a prema analizama Federalnog ministarstva finansija oni čine oko 90% od ukupnog broja poreznih obveznika", kaže Hadžimehanović.

Pored toga, uvođenjem sistema progresivnog oporezivanja dohotka postiže se, ističe on, pravednije porezno opterećenje, odnosno vertikalna pravednost u smislu da se porezni teret na porezne obveznike raspodjeljuje prema njihovoj platežnoj sposobnosti.

Tako će porezni obveznici sa višim primanjima plaćati viši iznos poreza, kako u apsolutnom tako i u relativnom iznosu. Prema podacima Federalnog ministarstva finansija, samo oko 10% zaposlenih će izdvajati veći iznos na ime poreza na dohodak u odnosu na sadašnje stanje.

"Prema novim rješenjima iz zakona, porez na dohodak će se obračunavati po stopi od 10% na iznos porezne osnovice do 800 KM mjesečno (odnosno do 9.600 KM godišnje), te po stopi od 20% na iznos porezne preko 800 KM mjesečno (odnosno preko 9.600 KM godišnje). Porezna osnovica se dobije tako što se ukupan prihod iz radnog odnosa umanji za obavezne doprinose 33% i lični odbitak od 700 KM mjesečno, odnosno 8.400 KM na godišnjem nivou", pojašnjava Hadžimehanović.

Proširenje porezne osnovice u smislu novog zakona posebno je značajno iz razloga istovremenog proširenja osnovice za obračun doprinosa po osnovu kojih zaposlenik stiče veća prava iz osnova penzionog osiguranja (veća penzija), zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti. Isplate zaposlenicima na ime naknada za topli obrok, prevoz i regres prema važećim poreznim propisima nisu oporezive niti se na njih plaćaju obavezni doprinosi, što ne ide u korist zaposlenika. Tako plaćanje doprinosa na minimalnu osnovicu rezultira minimalnim iznosom penzije takvim zaposlenicima, bez obzira na visinu isplaćenih neoporezivih primanja koja su u zbirnom iznosu često veća od minimalne plate.

"Proširenjem porezne osnovice i smanjenjem zbirne stope doprinosa sa 41,5% na 33% troškovi poslodavaca smanjuju se za oko 2,5% posmatrajući kumulativno. Primjenjujući OECD metodologiju izračuna, ukupno fiskalno opterećenje rada, mjereno kao suma poreza i doprinosa u odnosu na ukupan trošak poslodavca po osnovu rada, biće smanjeno sa 38% na 36%.

Na minimalnim primanjima zaposlenih troškovi poslodavaca će se zadržati na približno istom nivou, što je direktna posljedica većeg učešća do sada neoporezivih isplata u ukupnim primanjima. Sa rastom primanja zaposlenih, i pored proširenja porezne osnovice, troškovi poslodavaca će se smanjivati usljed efekta značajno smanjene zbirne stope doprinosa", kaže Hadžimehanović.

On kao važno istiće to da se novim Zakonom o porezu na dohodak i dalje zadržava sintetički sistem oporezivanja dohotka fizičkih lica koji je prisutan u zakonodavstvu savremenih država (princip svjetskog dohotka). 

To znači da se, zasnovano na principima jednoobraznosti i sveobuhvatnosti, oporezuje dohodak fizičkih lica iz raznih izvora i to: dohodak od nesamostalne djelatnosti, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od ulaganja kapitala i ostali dohodak.

Zakonom su jasnije i preciznije, također, obuhvaćeni neoporezivi prihodi koji se isplaćuju iz budžeta svih nivoa vlasti i vanbudžetskih fondova, kao i prihodi koje isplaćuju pravna i fizička lica, a na koje se ne plaća porez na dohodak, sa namjerom njihovog sužavanja i ograničavanja visine neoporezivog iznosa, što predstavlja drugi vid proširenja porezne osnovice.

"Prihodom od nesamostalnog rada smatraju se svi prihodi i koristi koje poslodavac daje zaposleniku po osnovu radnog odnosa kao što su: bruto plata, topli obrok, prevoz, regres, koristi, premije, bonusi, nagrade i svi drugi prihodi koje poslodavac isplaćuje ili daje zaposleniku za obavljeni rad po njegovim uputama, na osnovu i u vezi sa nesamostalnim radom. Kod ove vrste dohotka takođe se u novom zakonu želio postići precizniji obuhvat svih prihoda i koristi iz ovog osnova. Kod utvrđivanja porezne osnovice priznaju se rashodi po osnovu doprinosa iz plate i po osnovu ličnog odbitka od 700 KM mjesečno, odnosno 8.400 KM godišnje", ističe Hadžimehanović.

Dodaje da je kod dohotka od samostalne djelatnosti ostvarenog kroz osnovnu, dopunsku i dodatnu djelatnost izvršeno usklađivanje porezno priznatih rashoda sa Zakonom o porezu na dobit. Pored toga, omogućava se olakšano oporezivanje samostalnih poduzetnika kroz paušalno oporezivanje zbog otežanih okolnosti vođenja poslovnih knjiga.

U dijelu oporezivanja dohotka od ulaganja kapitala uvodi se oporezivanje dividende i to samo u slučaju njene isplate vlasnicima kapitala - fizičkim licima, tj. u momentu kada dividenda postane njihov dohodak. Ukoliko se dividenda ne isplaćuje tada nije predmet oporezivanja. Isti princip je i kod oporezivanja kamate na oročenu štednju, dok je kamata na tekuće račune neoporeziva.

Kod dohotka od imovine i imovinskih prava po pitanju oporezivanja zadržana su približno jednaka rješenja kao u postojećem zakonu.

"Novina u zakonu je kategorija ostalog dohotka koji, osim prihoda od povremenih slobodnih zanimanja koji su predmet oporezivanja i sadašnjeg zakona, obuhvataju prihode sportista i sportskih stručnjaka, te druge prihode koji čine dohodak fizičkog lica, ali nisu jasno obuhvaćeni po drugom osnovu u skladu sa zakonom", kaže u razgovoru za Fenu pomoćnik federalne ministrice finansija za poreznu politiku i javne prihode Hajrudin Hadžimehanović.

Federalno ministarstvo finansija objavilo je i kalkulator plaća pomoću kojeg se može izračunati bruto plaću, porez na dohodak, doprinose, ukupnu isplatu kao i trošak poslodavca usporedo prema važećim i predloženim zakonima. Kalkulator je dostupan na linku.