Prijedlog Zakona o porezu na dohodak u FBiH: Koliko ćemo plaćati "državi"

Prijedlog Vlade FBiH o novom načinu oporezivanja plaća i doprinosa već je stigao na adresu sindikata i poslodavaca, a portal Radiosarajevo.ba imao je uvid u ovaj dokument.

Koje promjene donosi prijedlog novog Zakona u odnosu na aktuelno stanje? Najprije valja podsjetiti da neoporezivi dio plaće trenutno iznosi 300 KM.

Na razliku između neto plaće i neoporezivog iznosa (300 KM) plaća se porez od 10 procenata, pri čemu su neoporezive ostale naknade radnicima – topli obrok (do određenog iznosa), potom troškovi prijevoza, regres itd.

Prema prijedlogu novog Zakona, u prihode koji su predmet oporezivanja ušla bi sva primanja ostvarena u novcu, stvarima… 

Šta to znači? Da se ukidaju neoporezive naknade (topli obrok, prijevoz, regres…), a zbir svih primanja ulazi u "dohodak".

Ono što će zanimati najviše radnika u većem bh. entitetu: Neoporezivi dio dohotka iznosio bi 700 KM mjesečno, odnosno 8.400 KM godišnje.

Oni koji zarađuju 700 - 800 KM mjesečno plaćat će 13 procenata poreza na iznos neto plaće umanjene za 700 KM neoporezivog dijela.

Na primjer, radnik koji zarađuje 750 KM plaćat će 13 posto poreza na 50 KM osnovice (neto plaća 750 KM umanjena za neoporezivi dio 700 KM), što u konkretnom slučaju iznosi 6,5 KM.

Viši nameti očekuju radnike čija primanja premašuju 800 KM. Oni će plaćati porez na dohodak od 20 procenata, također na iznos umanjen na neoporezivi dio.

Primjer: Plaća od 1.000 KM bit će oporezovana sa 60 KM. Toliko iznosi 20-procentni porez na 300 KM razlike između neto plaće (1.000 KM) i neoporezivog dijela (700 KM).

Partneri Federalne vlade razmatraju prijedlog i prilično su oprezni u ocjeni novih stopa doprinosa. 

Dok u Udruženju poslodavaca FBiH kategorički odbijaju bilo kakav komentar prije sastanka u ponedjeljak, nešto spremniji za komentare su sindikalisti.

"Još analiziramo prijedlog. Na prvi pogled lijepo zvuči podizanje neoporezivog dijela dohotka s 300 na 700 KM, ali samo ako se ne zna da će u ukupni dohodak ulaziti ostale naknade, koje su trenutno neoporezovane. Vlast mora pokazati socijalnu osjetljivost prema najvećem broju bh. radnika koji trenutno zarađuju oko 400 KM neto plaće čemu treba dodati nekih 150 KM toplog obroka i 50-ak maraka za prijevoz", kaže Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Ako je dozvoljeno analizirati prijedlog, čini se da je Vlada FBiH ipak pokazala osjetljivost prema onima koji najmanje zarađuju, dok će oni bolje plaćeni vjerovatno biti nezadovoljni.

Pred vlastima je nezahvalan zadatak: Trebaju pokazati socijalnu osjetljivost, očuvati stabilnost budžetskih prihoda ali i "pojeftiniti" rad, odnosno smanjiti doprinose, što je jedan od ciljeva Reformske agende.