Geopol o Rezoluciji Domovinskog pokreta: "Zagreb ne može uređivati ustavni poredak BiH"

Centar za geopolitička istraživanja (Geopol) iz Sarajeva oglasio se povodom Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, o kojoj raspravlja Hrvatski sabor, upozoravajući na, kako navode, brojne nelogičnosti i kontradikcije u predloženom dokumentu.

Iz Geopola ističu da se pitanja unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine ne mogu rješavati u institucijama susjednih država, te poručuju da se zaštita prava konstitutivnih naroda mora tražiti kroz domaće institucije i ustavni okvir BiH.

Sporna pitanja u dokumentu

U analizi navode da je konačna verzija Rezolucije znatno ublažena u odnosu na prvobitne zahtjeve Domovinskog pokreta, koji su, kako tvrde, uključivali ideju trećeg entiteta, blokadu evropskog puta BiH i reviziju državljanstava.

Ipak, iz Geopola upozoravaju na, kako navode, ključnu kontradikciju u samom tekstu Rezolucije.

"U obrazloženju Rezolucije stoji da ona ne zadire u unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine niti predlaže rješenja protivna njenom suverenitetu. U operativnom dijelu, međutim, isti dokument podržava uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH i poziva na reforme u skladu s načelima federalizma", navode iz ovog centra.

Prema njihovom mišljenju, izborna jedinica za izbor člana Predsjedništva nije tehničko pitanje, već pitanje ustavne arhitekture države.

Dejtonski sporazum i uloga Hrvatske

Komentarišući stavove prema kojima Hrvatska, kao potpisnica Dejtonskog i Vašingtonskog sporazuma, ima pravo da se miješa u ova pitanja, iz Geopola navode da Dejton upravo obavezuje Hrvatsku na poštivanje suvereniteta Bosne i Hercegovine.

"Potpis na Dejtonu nije ovlaštenje za oblikovanje ustavnog poretka susjeda – on je pravna obaveza da se to ne čini", poručuju.

Dodaju da je legitimna briga za položaj sunarodnika u drugoj državi, ali da propisivanje izbornih modela druge države nije praksa evropskih odnosa.

Upozorenje na nesklad s presudama Europskog suda

Iz Geopola posebno ukazuju na odnos Rezolucije prema presudama Europskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Navode da su presudama u predmetima poput "Sejdić i Finci", "Zornić" i "Pilav" utvrđeni problemi diskriminacije u postojećem izbornom sistemu BiH.

Prema njihovoj ocjeni, uspostava ekskluzivne etničko-teritorijalne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH ne bi riješila postojeće probleme, već bi ih dodatno produbila.

"Pozivati se na evropski put, a predlagati rješenje koje ide u smjeru suprotnom od presuda Evropskog suda, znači tražiti od Bosne i Hercegovine da istovremeno ide naprijed i nazad", naveli su iz Geopola.

Osvrt na Herceg-Bosnu

U analizi su se osvrnuli i na dio Rezolucije u kojem se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna opisuje kao "okvir samoodbrane".

Iz Geopola smatraju da takav opis zanemaruje presude međunarodnih sudova, posebno predmet "Prlić i drugi" pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Istovremeno, naglašavaju da pitanje političke zastupljenosti Hrvata u BiH postoji i da zahtijeva ozbiljnu domaću raspravu.

"Nezadovoljstvo dijela hrvatskog naroda načinom izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata stvarno je i politički važno. Međutim, rješenje za to pitanje mora biti traženo u Parlamentarnoj skupštini BiH uz uključivanje domaće stručne javnosti", poručuju.

"BiH trebaju domaća rješenja, a ne poruke izvana"

Na kraju analize, Geopol se osvrnuo i na izjave da Rezolucija neće promijeniti stanje na terenu, nego samo poslati političku poruku.

Iz ovog centra navode da se radi o poruci usmjerenoj prema predstojećim izborima, a ne o konkretnom rješenju problema.

"Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ne trebaju poruke iz tuđih parlamenata; trebaju joj domaći prijedlozi dovoljno ozbiljni da izdrže i sud struke i sud suda", zaključuju iz Centra za geopolitička istraživanja Geopol.