Europski parlament donio bitnu odluku: Hoće li BiH uspjeti ispuniti ovaj zahtjev ako uđe u EU?

Eurozastupnici su u utorak, 12. marta, usvojili mjere za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada, prethodno dogovorene s Vijećem, saopštio je Europski parlament.

Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se do 2030. značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Drugi su ciljevi obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima. Zgrade kojima se koriste javna tijela ili koje su u njihovu vlasništvu trebale bi biti s nultim emisijama do 2028., a od 2030. to bi se trebalo primijeniti na sve nove zgrade.

Države članice moći će uzeti u obzir potencijal globalnog zagrijavanja tokom životnog ciklusa zgrada što obuhvata proizvodnju i odlaganje građevinskih proizvoda korištenih za njihovu izgradnju. Kad je riječ o stambenim zgradama, države članice morat će uvesti mjere kojima će osigurati da se do 2030. u najmanje 16 posto zgrada smanji prosječna upotreba primarne energije, a da do 2035. to bude ostvareno u najmanje 20 – 22 posto zgrada.

U skladu s novom direktivom i minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava, države članice morat će do 2030. obnoviti 16 posto energetski najneučinkovitijih zgrada, a 26 posto njih do 2033. Ako je to tehnički i ekonomski moguće, države članice trebale bi do 2030. postupno uvesti solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, zavisno o njihovoj veličini, te u sve nove stambene zgrade.

Države članice moraju donijeti mjere za dekarbonizaciju sistema za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sistemima za grijanje i hlađenje kako bi se oni do 2040. potpuno ukinuli. Od 2025. bit će zabranjeno subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva. Međutim, finansijski poticaji i dalje će biti mogući za hibridne sisteme grijanja, poput onih koji kompinuju kotao sa solarnim termalnim uređajem ili dizalicom toplote.

Moguće je izuzeti ekonosmke objekte i arhitektonsku baštinu. Osim toga, države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili historijske vrijednosti, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Direktiva je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu donesena s 370 glasova za, 199 protiv i 46 suzdržanih. Kako bi direktiva stupila na snagu, treba je zvanično odobriti i Vijeće ministara, navodi se u saopštenju Parlamenta.

Prema podacima Europske komisije, zgrade u Uniji uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. decembra 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa "Spremni za 55 posto". Zahvaljujući novom Europskom zakonu o klimi iz jula 2021. ciljevi za 2030. i 2050. postali su dio obvezujućeg europskog zakonodavstva, javlja.