Erol Avdović o odluci Kongresa SAD-a: Rušitelji BiH će se morati suočiti sa Amerikom

Predstavnički dom Kongresa SAD-a usvojio je prijedlog Zakona o potvrđivanju Daytonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije tako da se sankcioniraju svi stranci koji podrivaju taj sporazum.

Novinarski veteran, dugogodišnji izvještač iz Ujedinjenih nacija, Erol Avdović, kaže da je najvažnije u novoj, tek usvojenoj Rezoluciji američkog Kongresa to da se u prvi plan stavlja izravni poticaj, ako ne i poziv vlastima u Bosni i Hercegovini da učine sve da konačno sprovedu glavne presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLP) u Strazburu. 

Pogrešne premise

"Taj Sud, kao što se zna ima veću jurisdikciju nego svi bh. sudovi, pa je neshvatljivo da implementacija presuda ESLP-a kasni toliko dugo (13 plus godina) i nije prioritet nad prioritetima. I, s obzirom da rezolucija ne spominje presudu Ustavnog suda u "slučaju Ljubić", za koju i mnogi međunarodni pravni eksperti smatraju, da je već sprovedena - ovim se donekle anulira cijela jedna, rekao bih slobodno - pogrešna i oportunistički vođena kampanja dijela Bidenove administracije koja je više od godinu dana djelovala s pogrešne premise, da se "bh. Hrvatima", a zapravo samo HDZ-u - pokuša udovoljiti oko njihovih zahtjeva za promjenu izbornog zakona u BiH koji zanemaruje jednakopravnost svih građana BiH, kako to presude ESLP insistiraju", kaže Avdović za portal Radiosarajevo.ba. 

Uz sve, dodaje Avdović, pokušalo se nagraditi one koji su uništili politički pluralizam kod bosanskohercegovačkih Hrvata, a to je bez sumnje HDZ i koji nameću svojevrsno autokratsko jednoumlje, "što je u izravnoj suprotnosti s američkom borbom za prevlast demokratije, o čemu često govori i predsjednik Biden".

"Rezolucija ima i veoma veliku specifičnu političku težinu, jer je bipartijska - podržali su je i republikanci i demokrate. Naime, Rezoluciju je najviše agilno promicala upravo Ann Wagner, republikanka iz Saint Louisa. Ujedno, gospođa Wagner je priznala da je usko surađivala s Amerikancima bosanskohercegovačkog porijekla s pravom glasa u Saint Luisu, gdje ih je najviše i koji su njezina izborna baza. Značaj ove rezolucije je i u tom dodatnom političkom buđenju Amerikanaca-Bosanaca u SAD i na globalnom planu, i ova rezolucija sigurno nagovještava nastavak te političke akcije", objašnjava Avdović.

Maligni utjecaj Rusije

Konkretno, prema njegovim riječima, Rezolucija je dizajnirana i na suzbijanje malignog uticaja Rusije na Balkanu i ponajviše u Bosni i Hercegovini. 

"Svjedoci smo pokušaja da se preko ruskih igrača, i Milorada Dodika prije svega BiH pokušava tretirati kao rezervni poligon za moguću destabilizaciju sigurnosno ugrožavanje regiona i u kontekstu Ukrajine. Moglo bi se predvidjeti i da će rezolucija proći kroz Senat bez većih problema, unatoč često disonantnim tonovima i političkoj polarizaciji koja prati ovaj trenutak u američkom društvu i politici", naveo je.

Prema Avdoviću, ipak, najvažnije od svega je, da Rezolucija u fokus vraća ono što Bosanci, političari i građani, kao stvarni vlasnici političkog procesa u BiH - stalno trebaju tražiti od Amerikanaca: da u Bosni Hercegovini svaka diplomatska intervencija mora biti u skladu s standardima punog poštivanja ljudskih prava. 

"To važi za OHR i za svakog diplomatu EU i SAD, ako govore i rade na tome. Uostalom, u korist toga govore sve presude Suda iz Strazbura. Dakle, za Bosnu i Hercegovinu ne mogu važiti nikakve druge norme - nego principi pune, a ne parcijalne, ili više tranzicione demokratije. Da bi bila primljena u EU i NATO, Bosna i Hercegovina mora slijediti uzore zemalja zapadne liberalne demokratije, a ne feudalne dogovore vlastodržaca koje bi neki međunarodni karijeristi prihvatili iz ličnog oportunizma", rekao je Avdović. 

Pozitivan ambijent

I povrh svega, kada je riječ o poštivanju Dejtonskog sporazuma, znači i Ustava Bosne i Hercegovine (Aneks 4), shodno ovoj Rezoluciji iz Washingtona - rušitelji BiH će se morati suočiti sa dodatnim američkim sankcijama. 

"Onima, pak - koji Bosnu i Hercegovinu smatraju za svoju domovinu treba omogućiti daljnja evolucija političkog sistema ka punoj demokratiji i jednakopravnosti svih građana, bez obzira iz kog naroda ili druge skupine dolaze - bez diskriminacije. Stavljajući presude iz Strazbura u prvi plan ova Rezolucija stvara pozitivan ambijent za to. Zato bi u Sarajevu ovu rezoluciju trebalo i ovako čitati i na ovoj dimenziji insistirati: Dejtonski sporazum, u Aneksu 4. dakle Ustavu BiH u tački 10. - predviđa da se poštuje demokratska, a ne neka etnička većina - i da se suverenitet vrati u ruke građana putem punih poštivanja ljudskih prava kao što to predviđaju i sve presude ESLP", zaključio je Avdović.