Dok građani ginu na magistrali, vlast u Istočnom Sarajevu traži formiranje Specijalne jedinice
Na jučerašnjoj (31. juli) sjednici Skupštine grada Istočno Sarajevo, odbornici su jednoglasno zaključili da je u ovom dijelu manjeg bh. entiteta RS potrebno formirati odjeljenje Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Inicijativu su pokrenuli gradonačelnik Ljubiša Ćosić i rukovodstvo grada, iako sami priznaju da je stanje bezbjednosti u ovom području – "jako dobro".
Ova kontradiktorna poruka otvara pitanje: zašto se insistira na militarizaciji i jačanju represivnog aparata u regiji u kojoj nema povećane prijetnje?
Gradonačelnik Ćosić je izjavio da će lokalne vlasti tražiti podršku resornog ministra i premijera RS kako bi se SAJ jedinica stacionirala upravo u Istočnom Sarajevu, uprkos činjenici da je sjedište ove jedinice definisano pravilnicima MUP-a – i to u Banjoj Luci.
Vandalizam u Velenju: Odsjekao glavu na spomeniku Josipa Broza Tita
"Bezbjednosna situacija je stabilna, a stopa teških krivičnih djela je u opadanju", rekao je Ćosić, istovremeno najavljujući formiranje visoko specijalizovane policijske jedinice u gradu.
I dok se priča o SAJ-u gura u fokus javnosti, stvarni problemi građana i dalje ostaju u drugom planu. Odbornici su istovremeno govorili o alarmantnom stanju saobraćajne infrastrukture – naročito na dionici od Pala do Istočnog Novog Sarajeva, gdje su učestale tragedije.
Procurili detalji o rezervnom sastavu MUP RS: Da li je ovo razlog osnivanja istog?
Prema riječima Miroslava Lučića (SDS), građani su prošle godine uplatili oko četiri miliona KM po osnovu registracija i korištenja vozila, ali je ulaganje u putnu infrastrukturu i dalje daleko od zadovoljavajućeg. Projekti poput treće trake preko Romanije ili proširenja magistrale kroz Istočno Novo Sarajevo čekaju godinama bez realizacije.
Grad kupuje vozila, građani čekaju rješenja
U jeku najava o SAJ-u, grad Istočno Sarajevo planira i nabavku novih vozila za Gradsku upravu, uz početno učešće od 16.500 KM i mjesečne rate između 1.500 i 2.000 KM kroz finansijski lizing. I to u godini u kojoj su priznali budžetski deficit od 420.000 KM, a očekuju suficit u narednom periodu.
Na kraju, sjednica Skupštine je formalno protekla u znaku usvajanja izvještaja i programa rada, ali je iza zvaničnih saopštenja ostalo ključno pitanje: da li građani zaista trebaju SAJ u Istočnom Sarajevu – ili im treba funkcionalna infrastruktura, obrazovanje, zdravstvo i transparentna vlast?
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.