Detalji burne sjednice u New Yorku: Srbijanska ministrica o Naseru Oriću, Rusi o Ratku Mladiću...

Na Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u utorak, 10. decembra, održana je redovna polugodišnja rasprava o Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove (IRMCT). Članove Vijeća sigurnosti brifirali su predsjednica IRMCT-a, sutkinja Graciela Gatti Santana, i glavni tužitelj IRMCT-a Serge Brammertz.

Graciela Gatti Santana rekla je da su slučajevi Jojić i Radeta otvoreni skoro deset godina, a sve zbog nedostatka saradnje od strane Srbije u uhićenju i prebacivanju optuženih. "To je jedan od najgorih slučajeva nesaradnje sa sudom", rekla je Gatti Santana.

Podsjećamo, Petra Jojića i Vjericu Radetu je Haški tribunal u oktobru 2012. optužio da su da su utjecali na svjedoke optužbe u haškom procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja, tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promijene iskaze ili da ne svjedoče. Vlasti Srbije od 2015, kada im je Haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Haag. Viši sud u Beogradu je 2016. godine odlučio je da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje radikala, zato što nacionalni zakon o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.

Serge Brammertz je rekao da se može očekivati da će u skoroj budućnosti biti dovršeno prebacivanje slučaja protiv Vojislava Šešelja u Srbiju, kako bi on tamo mogao biti izveden pred suđenje. To je u skladu sa smjernicama ovog Vijeća da države članice trebaju preuzeti odgovornost za postupke zbog nepoštivanja međunarodnog suda.

"Primarna djelatnost mog ureda i dalje je pružanje pomoći našim nacionalnim partnerima, istraga i procesuiranje teških međunarodnih zločina počinjenih u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji. I jasno je da i danas države članice trebaju našu pomoć više nego ikada prije. U 2024. moj je ured primio više od 400 zahtjeva za pomoć, što je  najveći broj koji smo ikada primili u jednoj godini", rekao je Brammertz.

"Crna Gora je zatražila značajno jačanje suradnje s mojim uredom kako bi se podržala njihova istraga i procesuiranje ratnih zločina. Dio naše suradnje je pružanje pomoći našim crnogorskim partnerima u osjetljivoj istrazi teških zločina, uključujući seksualna nasilja počinjena u Bosni i Hercegovini."

"Neke države i dalje provode politiku pružanja utočišta za osumnjičene ratne zločince da ne budu izručeni i krivično gonjeni. Zločinci su pobjegli na četiri strane svijeta, a mnoge države članice igraju važnu ulogu u procesu odgovornosti", dodao je Brammertz.

Rasprava na Vijeću sigurnosti

Rusija je kritikovala rad Mehanizma, kao što se i očekivalo, uz konstataciju da su Nacionalni sudovi "savršeno" sposobni obavljati taj posao. Kritizirala je ICTY zato što je najveći broj Srba optužen i osuđen za ratne zločine.

"Nesrbi su oslobađani. Ukinute su presude Gotovini i Haradinaju… 85 posto suđenja je bilo protiv Srba. Ratko Mladić je teško bolestan. Njegovo zatvaranje je nehumano. Treba ga prebaciti u Srbiju da okonča kaznu", kazala je predstavnica Rusije na Vijeću sigurnosti.

SAD se zahvalio predsjednici i tužitelju.

"Prije 30 godina Vijeće sigurnosti je ustanovilo ICTY, prvi takav tribunal nakon Nirnberga i Tokija. Posao nije okončan. Slučajevi Jojića i Radeta su otvoreni … Nacionalni sudovi sada imaju odgovornost, pozdravljamo Brammertzov rad, koji je ključan za preuzimanje slučajeva. Zločinci ne smiju imati sigurnoo utočište. Negatori genocida su posebna opasnost po svako društvo."

Maja Popović, ministrica pravosuđa Srbije rekla je kako Mehanizam nema nikakvog opravdanja za daljnje postojanje.

"Srbija je spremna preuzeti preostale slučajeve. Mi dajemo jamstva za pošteno suđenje. Tražimo da osuđeni za ratne zločine budu prebačeni u Srbiju na daljnje izdržavanje kazne. I Srbi su bili žrtve. U Hrvatskoj se samo Srbima sudi. U Hrvatskoj se ne kažnjavaju oni koji su činili zločine nad Srbima. Slična je situacija u BiH. Sudstvo je u Srbiji neovisno.

Zašto ni ICTY ni Mehanizam nisu, osim kritika Srbiji i bosanskohercegovačkom entitetu RS da daju imena ulicama po ratnim zločincima, ništa prigovorili Hrvatskoj zato što tamo ima ulica s imenom Franje Tuđmana. Ni on ni Izetbegović nisu optuženi na haškom tribunalu. Za zbivanja u Srebrenici Srbima je nametnuta kolektivna krivnja, a mnogo je je Srba patilo, Naser Orić je oslobođen … Haradinaj i Gotovina", također, rekla je Popović.

Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH u UN-u, rekao je da mnogi [optužni za razne zločine] imaju potpunu slobodu u Srbiji poput Novaka Đukića.

"Srbija se nije sučelila s prošlošću i pomirenju sa susjedima. Rezolucija o genocide u Srebrenici je važna za budućnost, ICTY je utvrdio da je genocid počinjen. Danas predstavnica Srbije to naziva "zbivanjima" u Srebrenici. Radoslav Krstić je sve priznao i pokajao se. U Srbiji se to ignoriralo. Osim Šešelja koji ga je nazvao izdajnikom. Mi zbog svega ovoga nemamo povjerenje u sudove u Srbiji. Krstić vam može pomoći gospodine Brammertz", rekao je ambassador Lagumdžija koji je nosio Cvijet Srebrenici na reveru.

Ivan Šimonović, ambasador Hrvatske u UN-u rekao je da Hrvatska snažno podržava rad Mehanizma, piše Aljazeera.

"Srbija odbija priznati sudske činjenice, kao i neki stalni predstavnici Vijeća sigurnosti (Rusija)", rekao je Šimonović.

"Oni negiraju genocid počinjen u Srebrenici. Srbija je bila agresor na Hrvatsku, BiH i Kosovo. Ne smijemo zaboraviti ko je počinio najviše zločina. Franjo Tuđman je branio svoju zemlju dok je Slobodan Milošević odgovaran za agresiju. To je razlika. Miloševićevi ljudi su još na vlasti u Srbiji. Ovakvi stavovi destabiliziraju regiju. Zato smo bili sponzori Rezolucije o genocidu u Srebrenici za koju se nadamo da će doprinjeti pomirenju. Nadamo se da će svi s Balkana otići u Europsku Uniju. Mi smo potpuno predani suradnji s Mehanizmom. Naša suradnja s BiH o sudskim procesima, traženju svjedoka i dokumentacije oko ratnih zločina  se nastavlja. Imali smo nedavno sastanak u Sarajevu. Nažalost, za razliku od naše suradnje s BiH, sa Srbijom nemamo suradnju. Naš je prioritet pronaći više od 1,700 nestalih iz ratnog perioda", rekao je Šimonović.